S novim Donaldom Trampom, došla su i nova poslovna pravila Fejsbuka i njegovog vlasnika Mete; u videu pod naslovom "Više govora i manje pogreški" Mark Zakerberg nedavno je objavio da Meta na američkom tlu više neće koristiti usluge fektčeking organizacija, a označavanje problematičnog sadržaja prepušta korisnicima platformi. Pored toga, promijenjene su etičke smjernice koje ograničavaju komunikaciju, među kojima je najupadljiviji zaokret u odnosu na govor o seksualnoj orijentaciji. Nju se sada "u političkom i vjerskom diskursu" – ma što to značilo – smije povezivati s bolešću, a LGBT osobe nazivati čudacima.
Strašno je već to kako su jezično formulirana nova pravila igre, koja (doslovno) ne zvuče suvislo ni na hrvatskom ni na engleskom jeziku. U uvodu se objašnjava da Meta ne tolerira govor mržnje, pa to znači da nije prihvatljivo napadati konkretnu osobu na osnovu zaštićenih karakteristika poput rase, etničkog podrijetla, invaliditeta, nacionalnosti, religijske pripadnosti, društvene klase, seksualne orijentacije, spola, rodnog identiteta, dobi i ozbiljne bolesti, ali se u nastavku dopuštaju uvrede i zazivanje izopćenja u govoru o migrantima, transrodnim osobama ili homoseksualcima. Kako to sve skupa izgleda zahtijeva posebnu analizu, no jedno je jasno i bez nje: dok reizbor Trampa svijetu donosi nove i posve nepredvidljive nevolje, za Zakerberga to znači novi priljev društvenih konflikata koji se mogu monetizirati.
Sinkroniziranost između dva poslovno/politička ekspanzionista vidjela se i na presici novog američkog predsjednika u Mar-a-Lagu, gdje je govorio o pretenzijama na Grenland, Kanadu i Panamu, Hamasu poručio da će na Srednjem istoku "nastati pakao", obrušio se na vjetroelektrane, pa istovremeno pohvalio odluku okružne sutkinje Ajlin Kenon da blokira javnu objavu izvještaja tužitelja Džeka Smita o saveznim istragama protiv njega i Zakerberga, kojemu je laskao da je "daleko dogurao" i da je "impresivan". Vlasnik Fejsbuka u ovu "bračnu zajednicu" unosi i raskid ugovora s fektčekerima, koje Tramp prezire, a alt-desnica godinama optužuje za cenzuru.
U spomenutom video obraćanju, Zakerberg im je dao za pravo, tvrdeći da su fektčeking organizacije dokazano pristrane u odabiru tema koje treba obraditi, pa se Fejsbuk sada vraća svojim korijenima i uvjerenju da komunikacijske platforme trebaju osigurati slobodu govora. Od njih je odstupio 2016. godine, kada je suočen sa silnim pritiscima i optužbama da je utjecao na ishod američkih izbora, a postistina je u kontekstu Bregzita u Oksfordskom rječniku proglašena riječi godine. Podaci da se čak 44 posto Amerikanaca informira putem Fejsbuka (prema istraživačkom centru D Pju op. a.), a vijesti koje ih zanimaju šire preko digitalnih eho komora kao ljetni požar, potaknuli su Zakerberga na pranje savjesti pokretanjem Metine suradnje s oko 100 organizacija koje će provjeravati točnost sadržaja objavljenih na društvenim mrežama i ograničavati njihovu diseminaciju, i to na 60 jezika.
Kada je Tramp u svojoj kampanji za reizbor 2020. lažno sugerirao da je glasanje poštom prijevara koje može kompromitirati izbore, stvari su se zaoštrile: Tviter je počeo uklanjati njegove poruke ili ih označavati kao sporne. Nakon poraza, američki je predsjednik u tjednima prije inauguracije Džoa Bajdena na Tviteru uporno potkopavao izborne rezultate, sve dok njegovi tvitovi nisu odigrali ulogu u poticanju napada na američki Kapitol 6. siječnja 2021. godine, za vrijeme prebrojavanja elektorskih glasova. Iako je Senat na kraju oslobodio Trampa u drugom postupku opoziva, na Fejsbuku i Instagramu njegovi su profili zabranjeni na pune dvije godine.
Stav prema sadašnjem trenutku otvara više pitanja: prvo je kakav globalni politički pakao sprema Tramp i koliko će mu u tome pomoći ekstremna koncentracija moći u rukama medijskih saveznika, kako će u tome proći EU i evropski mediji i – napokon – treba li uopće biti sentimentalan prema starim pravilima društvenih mreža, etičkim smjernicama i fektčekerima koji rade za Fejsbuk i Metu.
Na prvo pitanje se bez straha može odgovoriti da će se ostvariti kletva o životu u zanimljivim vremenima, dok su za EU, poslovanje digitalnih platformi na našem tlu i opstanak fektčeking medija stvari nešto manje jasne.
EU-ov Akt o digitalnim uslugama (DSA) obavezuje velike platforme da rade redovitu procjenu sistemskih rizika koje njihovo korištenje može izazvati, a ti se rizici odnose na temeljna prava, nezakonit govor, rodno nasilje i osiguranje demokratske rasprave. To govori da će Fejsbuk i Meta u EU-u funkcionirati po strožim pravilima, ali nije jasno kako će se to nadzirati i kažnjavati i hoće li sve skupa, ipak, ovisiti o političkim odnosima između SAD-a i EU-a. Europska federacija novinara (EFJ) reagirala je na vijesti iz SAD-a tražeći hitno djelovanje "kako bi se zaštitio integritet medijskog ekosustava od štetnog utjecaja velikih platformi poput Fejsbuka i Tvitera, posebno u kontekstu njihovog kapaciteta za širenje dezinformacija i manipulaciju javnim mnijenjem".
Predviđajući sudbinu evropskih fektčeking medija, predsjednica EFJ-a Maja Sever kaže da DSA, u najmanju ruku, tjera platforme da mijenjaju mehanizam na koji pokušavaju odgovoriti na sistemski rizik.
- Oni mogu reći da će se bez fektčekinga boriti protiv dezinformacija, ali to je onda podložno procjeni učinkovitosti, odnosno, nezavisnoj reviziji koja se radi na velikim platformama. Ta revizija radi procjenu učinkovitosti odgovora na rizike ili predvidive negativne učinke na građanski diskurs, izborne procese i na javnu sigurnost. Procjena rizika mora pokazati da će moderacija sadržaja na Metinim platformama imati bolje rezultate od aktualnih, ukoliko bi se profesionalni fektčeking zamijenio korisničkim bilješkama, a tu procjenu potom trebaju revidirati neovisni revizori, što se sve nakon toga treba dostaviti EK-u i objaviti. Pritom ima smisla spomenuti da je Komisija već pokrenula proces protiv Iks-a upravo zbog, među ostalim, "učinkovitosti takozvanog sustava 'obavijesti Zajednice"' na platformi Iks u EU-u i učinkovitost s time povezanih politika za smanjenje rizika za građanski diskurs i izborne procese - kazala je Sever.
Govor mržnje, napominje ona, reguliran je nacionalnim zakonodavstvima koje su platforme dužne poštovati.
- Govor mržnje koji krši zakon mora se ukloniti u kratkom vremenskom roku. U EU će platforme morati primijeniti etička pravila koja su usklađena s europskim standardima zaštite ljudskih prava, primjerice presudama suda u Strazburu, što znači da će govor mržnje biti drugačije reguliran nego u SAD-u - zaključuje.
No, ispod kulisa normi, smjernica i geopolitičkih igara, ostaje činjenica koja je dovela do katastrofe: velike komunikacijske platforme ne ostvaruju profit na konceptu digitalne agore i povezivanja korisnika. Sasvim obrnuto, njihovi se poslovni modeli vrte oko monetizacije društvenih konflikata, koje same organizirano i planski stvaraju kroz eho komore, iskorištavajući korisnike kao besplatne radnike i izvore profita. Unutar tog eko sistema, fektčekeri su često djelovali samo kao još jedan faktor galvanizacije otpora prema establišmentu, s više nego upitnim učinkom na informiranje o presudno važnim temama. Kada je u pitanju javno zdravstvo – koje se može smatrati tematski najvažnijim angažmanom u vrijeme KOVID-a – sama ideja da FB instrumenti informiranja kompenziraju nedostatke javnog sektora nije bolja od neoliberalnog trenda self-helpa, a u ozbiljnim se radovima pokazalo da nije donijela ni mnogo koristi.
Drugim riječima, nakon što su ljudski odnosi delegirani algoritmima koji ih uređuju prema maksimalizaciji profita, bitka za tradicionalne mantre poput "etike" i "istine" sasvim je sigurno izgubljena. Tramp je podsjetnik na to da je sve možda samo uvod u nešto tragičnije.
