Na livadi ispred Bijele kuće u Washingtonu, na mjestu gdje se obično održavaju konferencije za novinare, američki predsjednik Donald Trump proteklog je tjedna izveo nešto što su domaći mediji nazvali "infomercial", obraćanje koje prividno nalikuje informiranju ali je zapravo reklama.
Nakon što je razgledao automobil Tesla parkiran na istoj toj livadi, predsjednik je izvadio papir s bilješkama i poput prodavača u salonu počeo čitati: "Teslu se može kupiti za samo 299 dolara mjesečno ili 35 tisuća. Svi auti su samovozeći, treba ih samo uključiti." Skupa s vlasnikom kompanije Elonom Maskom malo je posjedio u crvenom automobilu i rekao da i on planira kupiti jedan.
Potom je odgovorio na pitanje novinara da prokomentira sve učestalije proteste i vandalizam usmjeren protiv Tesle, rekavši da "oni rade štetu velikoj američkoj kompaniji", da će zatražiti da se te prosvjednike "tretira kao domaće teroriste" i da ih, ako nastave, "čeka pakao". Novinarsko pitanje odnosilo se na "Tesla Takedown" protestni pokret koji je započeo u veljači ispred salona Tesle u Columbusu u Ohiju, a zatim se proširio nizom američkih gradova, od San Francisca do New Yorka, sa sve većim brojem prosvjednika i sve više uhapšenih.
Paralelno s tim mirnim protestnim pokretom, od kraja siječnja dogodio se i niz slučajeva vandalizma Teslinih dućana i automobila, koji nisu povezani sa spomenutim pokretom. U nekima su korišteni molotovljevi kokteli, u drugima i pravi meci, a jedan slučaj vandalizma zabilježen je i u Toulouseu u Francuskoj, dok su se mirni protesti prelili i na nekoliko gradova u Kanadi. Još ranije, u ožujku prošle godine, ekološki aktivisti izazvali su požar u neposrednoj blizini Tesline "gigatvornice" blizu Berlina, a krajem siječnja ove godine na fasadi iste tvornice osvanula je projekcija Elona Muska kako salutira nacističkim pozdravom, gestom koju je upotrijebio na Trumpovoj inauguraciji.
Iznad njegove slike projiciran je i natpis "Heil Tesla". Odgovornost za ovu akciju preuzele su britanska organizacija Led By Donkeys i njemački satirički Centar za političku ljepotu, poručivši da je povod akcije to što Musk svoje bogatstvo koristi kako bi promovirao ekstremnu desnicu u Evropi. Organizacija se referirala na podršku koju je Musk uoči parlamentarnih izbora iskazao ekstremno desnoj Alternativi za Njemačku, a njemačka policija i sigurnosne služne najavile su istragu zbog korištenja protuustavnih simbola – ne od strane Elona Muska, već organizacija koje su izvele ovu akciju. Krajem prošlog tjedna, u jednoj bogatoj četvrti Berlina zapaljena su i do temelja izgorjela četiri Teslina automobila.
Sve to, uključujući i Trumpov "infomercial", događa se u trenutku kada kompanija bilježi goleme gubitke, što je izazvalo toliku zabrinutost da se i sam predsjednik Amerike odlučio aktivno uključiti u kontrolu štete dan nakon što je vrijednost dionice pala za 15 posto, što je bio najveći jednodnevni pad u posljednjih pet godina.
Vrijednost dionice Tesle od Trumpove inauguracije u siječnju pa do sredine ožujka pala je za skoro 40 posto, a u Njemačkoj je u veljači ove godine prodaja auta bila za 76 posto manja nego godinu ranije. Ukupna tržišna vrijednost kompanije više se nego prepolovila u odnosu na povijesni vrhunac sredinom prosinca, kada je iznosila 1,5 bilijuna dolara. U prosincu je dionica dosegnula rekordnu vrijednost od 479 dolara, da bi se sredinom ožujka stropoštala na 222 dolara.
Analitičari investicijske banke JP Morgan značajno su smanjili prognoze za Tesline tržišne performanse, napisavši i da "nikada nisu vidjeli da se išta slično dogodilo u povijesti američke automobilske industrije". Sve su pripisali Muskovom političkom angažmanu, odnosno njegovom "radu" u neformalnoj federalnoj instituciji Odjel za učinkovitost vlade (DOGE). Taj posao, navode bankari, "izaziva kontroverze" u javnosti, a procjenjuje se da se zbog tih aktivnosti i osobno bogatstvo samog Muska smanjilo za stotinjak milijardi dolara.
I drugi analitičari tržišta navode kako je Muskov primjer bez presedana kada je u pitanju razina asocijativne isprepletenosti nekog brenda s imenom njegovog vlasnika, dok se za druge proizvođače automobila to najčešće ni ne zna. Neki od njih smatraju da su se najbogatiji i najmoćniji čovjek na svijetu do te mjere sljubili da će Musk uskoro postati tolika smetnja kompaniji da bi joj najpametnije bilo da ga se riješi.
No Musk je umjesto toga uoči događaja na livadi ispred Bijele kuće najavio da namjerava donirati 100 milijuna dolara organizacijama povezanima s predsjednikom, povrh više od 290 milijuna koje je već donirao u predizborno vrijeme. Otkada je uspostavio DOGE, za koji se nedavno pohvalio da njegovi zaposlenici rade 120 sati tjedno, Musk je proveo masovno otpuštanje zaposlenika u federalnim institucijama i ugasio niz državnih agencija. Budući da sve to radi bez nužne potvrde Senata i bez poštivanja propisane procedure i transparentnosti, sredinom ožujka državni odvjetnici 14 saveznih država podnijeli su protiv njega tužbu zbog kršenja ustava.
Anketa koju je 16. ožujka objavio NBC News pokazala je pak da su Amerikanci podijeljeni oko aktivnosti koje provodi DOGE, pa je tako njih 46 posto reklo da je postojanje takve institucije "dobra stvar", 40 posto ih smatra da nije, a 13 posto ne zna. S druge strane, 51 posto ispitanih ima negativno mišljenje o Musku, a suprotno prvom odgovoru većina ispitanih (56 posto) smatra da bi federalna vlada trebala raditi više, a ne manje, kako bi odgovorila na potrebe ljudi, dok samo 21 posto negativno gleda na radnike federalnih institucija.
Protesti protiv Tesle odraz su evidentno rastućeg revolta prema Muskovim političkim aktivnostima, s jasnim ciljem ugrožavanja poslovanja kompanije. Jedna od organizatorica protestnog pokreta Valerie Costa izjavila je za televiziju Democracy Now! da je cilj tih protesta udariti na profit Elona Muska. "Svaki dolar koji ide Tesli povećava njegov profit, a što više zarađuje, to više ima i utjecaja na vladu i na ostatak svijeta. Kupio je sebi ulaz u Bijelu kuću, kupio je i Twitter kao platformu za širenje svojih laži. S obzirom na fašističko preuzimanje naše vlade, ono što se može napraviti jest preseliti novac iz Tesle u druge kompanije", rekla je Costa, pozivajući institucionalne i druge investitore da bojkotiraju Muskovu kompaniju.
Jedan od najdugovječnijih investitora u Teslu, Christopher Tsai, izjavio je nedavno da je tržište očigledno negativno reagiralo na Muskovo uključivanje u politiku i da se nada da će to uključivanje "biti kratkog vijeka", a američki mediji javljaju da su čak i članovi upravnog odbora Tesle u posljednja dva tjedna prodali dionice svoje kompanije vrijedne oko 100 milijuna dolara.
S druge strane, neki analitičari navode i da pad vrijednosti dionica Tesle nije uzrokovan samo Muskovim političkim angažmanom već i prepolovljenim brojem narudžbi u Evropi i Kini. Isto tako, Trumpove uredbe, poput one koja se odnosi na ograničavanje prodaje električnih automobila u SAD-u i uvođenja carina Kanadi i Meksiku, ne idu na ruku Teslinoj profitabilnosti. Trumpova najava da će od Ministarstva pravosuđa tražiti da se prosvjednici protiv Tesle progone kao teroristi u pravnim se krugovima uglavnom shvaća kao prijetnja praznom puškom s obzirom na to da čak ni vandaliziranje autosalona, a kamoli mirni protesti koji su zaštićeni ustavom, ne potpadaju pod definiciju terorizma.
S druge strane, nije uputno ni uzdati se u institucije koje sve više preuzima Trumpov pokret, naročito kada se zna da one nisu reagirale na slučaj ultrakonzervativne republikanske zastupnice Marjorie Taylor-Greene, koja je zatražila da državno odvjetništvo i FBI istraže proteste protiv Tesle kao mogući "domaći terorizam". Taylor-Greene, naime, posjeduje dionice Tesle pa je time prekršila etičke standarde Kongresa jer se radi o sukobu interesa, no nije joj izrečena nikakva sankcija.
