Eurointegracijski put Srbije koji vodi preko Hrvatske sličniji je brvnu na kojemu dva ovna odmjeravaju svoje povijesne veličine i potencijale nego poligonu na kojemu se europočetnici vježbaju i pripremaju za ono što ih čeka u Europskoj uniji. Džombasti hrvatski pravac prepun rupčaga i prepreka Srbija će izgleda morati zamijeniti zaobilaznijim balkanskim pravcem na kojemu su se kao EU-članice već smjestile Grčka, Bugarska i Rumunjska, ali i Mađarska.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić prošloga tjedna odgodio je već najavljen službeni posjet Hrvatskoj za neka bolja vremena u hrvatsko-srpskim odnosima jer u sadašnjima, u kojima se svako malo oni dodatno truju fabriciranjem ekscesa i obnavljanjem starih sukoba i razmirica, bilo kakvi pokušaji normalizacije i poboljšanja gotovo da su unaprijed osuđeni na propast. Vučić je digao ruke od puta u Hrvatsku ubrzo nakon što je sudjelovao na samitu četvorice balkanskih lidera u Varni. U tom bugarskom ljetovalištu premijeri Bugarske, Grčke i Rumunjske prigrlili su srpskog predsjednika i pozvali Srbiju da sudjeluje u zajedničkim infrastrukturnim, energetskim, gospodarskim, ali i političkim projektima koje su njihove zemlje kao članice Unije pripremile s ciljem da s Balkana skinu stigmu bureta baruta i pretvore ga u zonu mira i stabilnosti, a time i privrednog i ukupnog prosperiteta.
Bugarski premijer Bojko Borisov kao domaćin skupa poručio je da njihove ‘četiri zemlje žele da pošalju sliku mira i prosperiteta’, odnosno da žele uvjeriti EU da prestane Balkan promatrati kao zonu sumraka i počne mu pristupati kao regiji koja može i u europskim okvirima biti dobar primjer za mir, stabilnost i razvoj. Usto je dodao: ‘Svi ulažemo napore da ubrzamo proces priključenja Srbije EU-u i to će biti dobro za sigurnost i mir na Balkanu i širom Europe.’ Borisov je najavio da će promoviranje miroljubivog, dobrosusjedskog i prosperitetnog Balkana biti prioritet bugarskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini sljedeće godine. Slično su govorili i grčki i rumunjski premijer, a i Vučić im se u istom tonu pridružio. Aleksis Cipras rekao je i da ‘EU treba odigrati ulogu koja joj pripada kako bi se sačuvale demokratske vrijednosti’, ali i da ‘najprije moramo riješiti unutarnje probleme. Postoji nova vizija o Balkanu, zato ćemo uskoro surađivati u području energetike, prometa, upravljanja krizama i sigurnosti’.
Podloga i okosnica nove vizije Balkana o kojoj govore Borisov, Cipras i rumunjski premijer Mihaij Tudose već duže se vrijeme priprema u dogovoru i pod pokroviteljstvom Europske unije i vodećih članica, ponajprije Njemačke. Njezin zametak je bugarsko-grčki projekt ‘Od mora do mora’, odnosno izgradnja brze željeznice koja bi povezivala tri grčke luke na Egejskom moru (Solun, Kavaju i Aleksandrupolis) s bugarskim lukama na Crnom moru (Burgas i Varna) te luku Ruse na Dunavu na granici s Rumunjskom, 60 kilometara od Bukurešta. Borisov i Cipras taj su projekt promovirali lani u Solunu, a i tada im se na njihov poziv pridružio Vučić. U međuvremenu je definirano da se projekt ‘Od mora do mora’ produži prema Rumunjskoj i Srbiji, a planira se i njegovo povezivanje s kineskim Putom svile u okviru kojega će uskoro započeti izgradnja brze željeznice od Beograda do Budimpešte, a razrađuju se i planovi za modernizaciju pruge od Beograda do Soluna.
Osim u cilju slanja optimističnih političkih poruka s Balkana, skup u Varni organiziran je i radi finaliziranja projekta kako bi već ovih dana bio prezentiran u sjedištu EU-a i dosadašnju načelnu podršku pretočio u konkretno financiranje iz europskih fondova. Paralelno s izgradnjom brzih balkanskih željeznica već sada se planira i izgradnja plinovoda koji bi pratio trasu željezničkih pruga. Osim već najavljenog priključenja na rusko-turski plinovod ‘Turski tok’ kojim bi se preko Bugarske balkanskim zemljama osigurao novi dobavni pravac ruskog plina, EU je podržala i izgradnju velikog LNG terminala u grčkoj luci Aleksandrupolisu koji bi se novim plinovodom preko Bugarske povezao s ostalim balkanskim zemljama i omogućio im i nabavu tekućeg plina iz bliskoistočnih i američkih izvora. Američki ambasador u Grčkoj zdušno je podržao izgradnju tog LNG terminala i najavio sudjelovanje američkih investitora i kompanija.
Europska unija je već odlučila financirati izgradnju plinske interkonekcije između bugarske i srpske mreže plinovoda, a ovih dana najavljeni su i razgovori o povezivanju rumunjskih i srpskih plinovoda, što bi Srbiji i drugim balkanskim državama osiguralo plin i iz rumunjskih plinskih izvora, čiji će se kapaciteti uskoro povećati novim crpilištima na Crnom moru. Sva ta ulaganja u balkansku prometnu i energetsku infrastrukturu u konačnici bi trebala rezultirati kreiranjem kvalitetnijih i potentnijih uvjeta za investiranje u privrede balkanskih zemalja što bi ih, pretpostavka je, natjeralo i na brže i dosljednije preuzimanje europskih standarda i provođenje strukturnih reformi.
Kineski novi Put svile i velika kineska ulaganja u grčku luku Pirej i prometnu infrastrukturu koja se preko Makedonije i Srbije pruža do Mađarske, očito su potaknuli i EU da krene u slična ulaganja u svoje balkanske članice, ali i u zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji. Rusija je sa svojim energetskim investicijama već pustila korijene na Balkanu, a političko i vojno prisustvo i interese uz energetiku sada nastoji ojačati i ulaganjima u željezničku infrastrukturu te vezivanjem pojedinih balkanskih privrednih grana uz svoje veliko tržište. Ruskim stopama krenula je i Turska. Nakon ulaganja u bugarsku i rumunjsku privredu, turski poduzetnici već neko vrijeme investiraju i u srpska poduzeća, a predvođeni predsjednikom Erdoganom ovoga su tjedna krenuli u nova ulaganja i poslovnu suradnju sa srpskim partnerima, koja bi se zbog proširenja tursko-srpskog ugovora o slobodnoj trgovini trebala odvijati u još povoljnijim uvjetima i značajno povećati. Pritom i Turska najavljuje svoje investicije u srpsku prometnu infrastrukturu, ponajprije onaj njezin dio koji je povezuje s Bosnom i Hercegovinom te potiče razvoj Sandžaka, s većinskim bošnjačkim stanovništvom. Turski je interes očito da i BiH bude dio nove vizije Balkana, a to je nesumnjivo i interes Srbije.
I dok Erdoganov posjet Srbiji u pratnji 180 turskih poduzetnika izaziva veliku medijsku pažnju, srpski mediji tek usput spominju odlazak premijerke Ane Brnabić u Brisel, gdje će se u dva dana susreti sa svim čelnicima institucija Unije. U rutinskim najavama u prvi plan se ipak ističe da će se premijerka na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta suočiti i s europarlamentarcima, pa i onima koji će je propitivati o tamnim stranama srpske politike i države. Naravno, pritom se naglašava da će prednjačiti hrvatski europarlamentarci koji će iskoristiti još jednu priliku da ispravljaju krivu Drinu u hrvatsko-srpskim odnosima. No ovaj put Srbija i Ana Brnabić mogli bi imati podršku ostalih europarlamentaraca iz svojeg balkanskog susjedstva, jer su lideri Bugarske, Grčke i Rumunjske očito zaključili da bi i na Balkanu trebali prevladati novi odnosi u kojima bi i Srbija imala svoje mjesto kako bi im se što prije pridružila u EU-u, na svoju i njihovu korist. Vučić i drugi srpski lideri prihvatili su pružene ruke balkanskih susjeda jer im otvaraju vrata kroz koja će puno bezbolnije doći do Europske unije nego kroz ona koja ih vode kroz labirinte hrvatsko-srpskih odnosa.
