Farmaceutska korporacija Roche uputila je preko odvjetničkog društva zahtjev za ispravkom – kako navode – netočnih i "zlonamjernih dezinformacija" objavljenih 31. ožujka 2024. godine u tekstu pod naslovom "Korporativna onkologija".
Članak je nastavak moje analize strateškog projekta Vlade RH i Rochea u onkologiji (Personalizirana medicina u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda), koja je pokazala kako je HDZ-ova Vlada kontaminirala njegove dobre strane, time što je a) projekt javno prikazala kao humanitarni, a sakrila komercijalne interese Rochea b) zauvijek vezala hrvatske bolnice za Rocheove analitičke resurse c) na netransparentan način i za male novce osigurala Rocheu impresivan broj podataka o onkološkim bolesnicima, koji kao real world data imaju još impresivniju komercijalnu vrijednost.
Tvrdnje sam temeljila na javno dostupnim informacijama i dokumentima, kao i na dokumentima iz samog Rochea.
Počela sam s činjenicom da je premijer Andrej Plenković 2019. godine javno predstavio Rocheovo ulaganje 90 milijuna kuna u hrvatski Laboratorij za sveobuhvatnog gensko profiliranje (SGP), a da Roche od potpisivanja sporazuma do danas zarađuje na SGP-u koji se provodi/analizira u njegovim firmama u Njemačkoj i SAD-u. Odmah nakon što je projekt ugovoren, Upravno vijeće HZZO-a donijelo je odluku da se KBC-u Zagreb (centar projekta op.a.) za provedbu SGP-a i liječenja vođenog nalazom SGP-a počnu dodjeljivati proračunska sredstva. Za 2021. godinu osigurano je 50 milijuna kuna, u 2022. godini 75 milijuna kuna i gotovo 10 milijuna eura u 2023. godini. U prvom tekstu, objavljenom u travnju 2023. godine pod naslovom "Roche nam se piše", priložila sam dokaze da se SGP radi u Foundation Medicine GmbH laboratoriju Rochea u Njemačkoj.
Je li Roche u ovom razdoblju zaista naplatio sve raspoložive resurse, za ovaj slučaj nije bitno. Bitno je da je država osigurala ta sredstva prije nego što je Roche bilo što uložio u hrvatsko zdravstvo, a da je Plenković projekt propagirao de facto kao dar Rochea hrvatskoj onkologiji.
Interna Rocheova dokumentacija nedvosmisleno govori da je korporacija planirala tržišni rast prema broju SGP-ova u Hrvatskoj. U korporativnim materijalima nalazi se npr. projekcija po kojoj bi Roche ove godine trebao obraditi 10.250 metastatskih tumora, što otprilike čini ukupan godišnji broj metastatskih tumora u RH. U prezentacijama je također vidljivo da će i nakon otvaranja hrvatskog Laboratorija za SGP, konačna izrada nalaza ovisiti o Rocheovom laboratoriju u Penzbergu i Rocheovoj tvrtki FMI u Bostonu.
O opsegu i značaju korištenja podataka o onkološkim pacijentima govori, među ostalim, Sporazum o suradnji, potpisan u maju 2021. godine između Rochea, MIZ-a i KBC-a Zagreb. Citat:
(1) "Roche ili društva iz Roche Grupe će dobiti pristup anonimiziranom, izvornom i neagregiranom setu svih podataka iz HOBP, bez naknade, svakog kalendarskog tromjesečja, za vrijeme trajanja ovog Sporazuma i u trajanju od pet uzastopnih godina od isteka ili raskida Sporazuma. Prije Aktivacije HOBP, Ministarstvo će s Rocheom zaključiti Sporazum o pristupu anonimiziranim podacima, koji će definirati tehničke detalje dostave potpunog seta anonimiziranih, izvornih i neagregiranih podataka iz HOBP Roche-u ili društva iz Roche Grupe. Predmetni Sporazum o pristupu anonimiziranim podacima neće ograničavati pravo Roche-a na neometan pristup anonimiziranom, izvornom i neagregiranom setu svih podataka iz HOBP, uključujući podatke koji omogućuju izračunavanja relativnih datuma ključnih događaja radi informiranja o rezultatima analiza, u obliku elektroničke datoteke ili u bilo kojem formatu dogovorenom između stranaka, na hrvatskom i, ukoliko je automatizirano prevođenje dostupno, engleskom jeziku.
(2) Roche će zadržati i ostati isključivi vlasnik svih prava, naziva i udjela nad svim intelektualnim vlasništvom - bez obzira na to je li obuhvaćeno patentom ili ne - koja nastanu na temelju Roche-ove obrade podataka pribavljenih iz HOBP."
Ovaj kratki prikaz podupire tezu koja osobito nervira odvjetnike farmaceutske tvrtke; da je Roche hakirao značajan dio nacionalne onkologije. No, tu im ne mogu pomoći – metafora je razumljiva i opravdana, a projekt personaliziranog liječenja raka po mnogočemu je ozbiljnija verzija onoga što se davno događalo s npr. Medikolom.
Možemo to nazvati hakiranjem, osvajanjem ili okupacijom, stvar je jednako problematična.
U zahtjevu za ispravkom informacija Roche ništa od navedenoga ne demantira. Pravni zastupnici korporacije ispravak počinju trivijalnom primjedbom da je u tekstu kao datum otvorenja Laboratorija za SGP u KBC-u Zagreb naveden 13. siječanj, umjesto 19. ožujak, iako je očito da je riječ o tipfeleru. Naime, tekst je objavljen 31. ožujka, upravo povodom zakašnjelog otvorenja hrvatskog laboratorija.
Nastavljaju obrušavanjem na tvrdnju da je sam Mark Davis, generalni direktor Rochea u Hrvatskoj (nije prijavljen u registru Trgovačkog suda op.a.), izjavio da nije uspjelo povezivanje Hrvatske onkološke baze podataka (HOBP) sa informatičkim sustavima javnih ustanova, čemu u prilog dodaju snimak njegovog nastupa na jednom skupu.
Na toj snimci Davis navodi:
"Implementirali smo i nadogradnju jednog bolničkog informatičkog sustava, zapravo više od jedne bolnice, sada smo u procesu da to radimo u svim onkološkim bolnicama, zapravo izlazimo iz okvira našeg dogovora i mandata jer smatramo da je ovo važan događaj za pacijente i potrebno je u zdravstvenom sustavu."
Generalni direktor ovim neodređenim komentarom zapravo potvrđuje da do danas prilagodba BIS-eva bolnica nije završena, iako je po Akcijskom planu Hrvatska onkološka baza podataka trebala biti povezana s CEZIH-om u lipnju 2021. godine, dok se prva ustanova s HOBP-om trebala povezati u siječnju 2023.godine. Također, predviđeno je da za funkcionalnost HOBP-a trebaju biti povezane sve zdravstvene ustanove koje liječe i dijagnosticiraju onkološke bolesnike. Radi se o ukupno 14 bolnica.
U nastavku demantija tvrde da je projekt koncipiran s agendom zaštite slobodnog tržišta, iako je takva tvrdnja potpuno apsurdna. Ponovimo, govorimo o zajedničkom projektu jedne mega korporacije i Vlade RH, kojim je korporaciji osigurana dodjela podataka o gotovo cijeloj populaciji oboljelih od metastatskih karcinoma u Hrvatskoj. K tome, u internoj korporacijskoj dokumentaciji iz 2018./2019., koja je ekskluzivno u posjedu Novosti, stoji da je "Rocheova investicija u hrvatski laboratorij 'donekle rizična'", jer "rupa između lansiranja laboratorija i FMI-eve decentralizirane opreme" otvara mogućnost uvođenja konkurentske opreme. "Stoga, moramo definirati adekvatan put za istovremeno uspostavljanje dugoročno održivih rješenja za ciljeve hrvatske Vlade i maksimiziranje Rocheovog udjela u genskom profiliranju", eksplicitno stoji u jednom od dokumenata.
U nastavku demantija, Rocheovi se odvjetnici bune na podatke o eksploataciji osobnih podataka pacijenata i naglašavaju da su ti podaci anonimizirani. Međutim, prema svim važećim zdravstvenim propisima, anonimizirani podaci pacijenata su i dalje osobni zdravstveni podaci, a prema Zakonu o podacima i informacijama u zdravstvu industrija nema pravo pristupa podacima pacijenata (čl.10. i čl. 30.). No, ključno je pitanje zašto je država omogućila korporaciji takvo podatkovno blago.
Na koncu, Roche tvrdi je tekst pisan sa zlim namjerama (?!), a dokaz je to što ih nisam kontaktirala.
To je baš bezobrazna laž.
Iako privatna korporacija nije obveznica prava na pristup informacijama, prvi sam ih put kontaktirala još 2022. godine i primila mail koji nije sadržavao odgovore na pitanja. Nakon toga, objavljen je prvi tekst pod naslovom "Roche nam se piše", nakon čega me voditelj projekta Stjepan Šimat pozvao na neslužbeni razgovor. To sam odbila i predložila službenu komunikaciju do koje više nikada nije došlo. Pitanja o projektu Roche postavljala sam obveznicima prava na pristup informacijama; Vladi RH, Ministarstvu zdravstva, HZZO-u i KBC-u Zagreb, ukupno najmanje 15-20 puta, a primila točno tri neupotrebljiva odgovora.
Za kraj - prema sporazumu s Vladom iz 2019. godine, Roche je najavio ulaganje od 90 milijuna kuna. Povodom otvaranja hrvatskog laboratorija, Oliver Bleck je izjavio da je kompanija do sada uložila 7,7 milijuna eura, a do kraja projekta će uložiti 9,1 milijun eura. Otvara se, dakle, i pitanje gdje je nestalo cca tri milijuna eura Rocheovih obaveza prema hrvatskom zdravstvu i onkologiji.
Sve te dileme rješive su objavom ugovora za najvažniji HDZ-ov javnozdravstveni projekt, pa pozivam odgovorne u Rocheu da u ime "nezlonamjernog" i točnog informiranja javnosti javno predoče kompletnu projektnu dokumentaciju.
