Pet godina nakon što je premijer Andrej Plenković s predsjednikom korporacije Roche Christophom Franzom u Davosu dogovorio suradnju na personaliziranom liječenju raka i genskom mapiranju tumora, 13. siječnja u KBC-u Zagreb otvoren je Zavod za personaliziranu medicinu, ključna komponenta tog pompozno najavljivanog državno-korporativnog projekta.
Započeo je tako što su Vlada RH i švicarska multinacionalka u srpnju 2019. potpisali Memorandum o suradnji na pripremi i provedbi Projekta personalizirane medicine u onkologiji i najavili ga kao najvažniji državni projekt u zdravstvu, pokrenut s ciljem da "rak postane izlječiv". Godinu kasnije, Vlada je izradila Akcijski plan pripreme i provedbe projekta prema kojem je osnivanje Zavoda za personaliziranu medicinu trebalo biti gotovo još u svibnju 2022. godine, kada je i Laboratorij za sveobuhvatno gensko profiliranje trebao dobiti sve dozvole za rad. U lipnju 2021. morali su biti definirani tehnički zahtjevi za izradu Hrvatske onkološke baze podataka (HOBP) i spajanje s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske (CEZIH), a razvijeno informatičko rješenje u potpunosti funkcionalno i implementirao u testnom okruženju. Uspješno testno povezivanje jedne javne zdravstvene ustanove s HOBP-om uz uspostavljenu funkcionalnost primanja kombiniranog skupa podataka iz ustanove trebalo je biti dovršeno u siječnju 2022., no Novosti su još prošle godine pisale o tome da nijedan rok nije ispoštovan i da Hrvatska još nema HOBP.
Generalni direktor Rochea Mark Davis 26. ožujka je na skupu "Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike" okupljenima kazao da je ta faza započela s KBC-om Osijek i da nakon nedavnog testiranja ne funkcionira. Zašto tako važan projekt kasni, iako je ugovoreno da Roche za njegovu provedbu daje 90 milijuna kuna, nemoguće je rekonstruirati jer Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za osiguranje i KBC Zagreb uporno odbijaju odgovoriti na naša pitanja. Tako nismo mogli ni provjeriti objašnjenje da HOBP nije u funkciji jer razmjena anonimiziranih podataka pacijenata još uvijek prolazi strogu analizu Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), kako tvrde neki izvori iz KBC-a Zagreb.
Vratimo se stoga na početak, na način i uvjete pod kojima je Vlada RH, na osobnu Plenkovićevu inicijativu, sklopila posao koji je trebao služiti poboljšanju ishoda liječenja onkoloških pacijenata, a ne tome da korporacija predatorski osvoji javni sektor. Onkološko liječenje skupim i tzv. pametnim lijekovima ekspandiralo je takvom brzinom da danas predstavlja ozbiljan financijski udar na sve zdravstvene budžete. Prvi lijek te vrste bio je Novartisov Glivec za mijeloičnu leukemiju, koji je na listu HZZO-a dospio 2001. godine, s cijenom od 20 tisuća kuna mjesečno po pacijentu, dok danas govorimo o troškovima od preko 500 tisuća eura po pacijentu. Tako je stvoren Sveti gral onkologije – skupi lijekovi i tehnologija koja omogućava izdvajanje onih pacijenata kojima će stvarno koristiti.
Sklapajući veliki posao u Davosu, Roche je ugovorio da Hrvatska dobije jedan od malobrojnih labosa za sekvencioniranje tumora, ali i dvije značajne stavke za sebe, od kojih jedna za korporaciju nosi novčano gotovo nemjerljivu korist – radi se o prikupljanju tzv. real world data, odnosno podataka o ogromnom broju onkoloških pacijenata koji su prošli gensko profiliranje, ishodima liječenja i stanju na "tržištu". To je protuusluga koju će korporacija dobiti za ulaganje 90 milijuna kuna u hrvatski laboratorij i podršku osnivanju HOBP-a, a trajat će – prema prvoj verziji ugovora – dok traje sporazum i dodatno pet godina nakon njegovog isteka. Sve podatke iz HOBP-a Roche će dobiti bez naknade, svakog kalendarskog tromjesečja. Drugom je stavkom sporazuma Roche odmah dobio posao sveobuhvatnog genskog profiliranja tumora koje se obavlja u Foundation Medicine GmbH laboratoriju Rochea u Njemačkoj, a za što je (plus potrošnja odgovarajućih lijekova) HZZO već 2021. KBC-u Zagreb odobrio dodatnih 50 milijuna kuna. Do danas nijedna obrada karcinoma nije napravljena u hrvatskom labosu, nego u Rocheovom. Nitko od nadležnih ne odgovara na novinarsko pitanje zašto taj labos nije u HZJZ-u, nego ga je prisvojio KBC Zagreb i koliko je po toj osnovi Roche fakturirao bolnici, no nije nemoguće da je samo kroz tu stavku kompanija otplatila dobar dio "poklonjenih" 90 milijuna kuna za hrvatsku onkologiju.
Također, nitko iz državnog vrha i zdravstvene administracije nije razjasnio da laboratorij u sklopu Zavoda nikada neće biti samostalan i da će konačnu analizu, nalaz i fakturu (!?) uvijek ispostavljati Rocheov laboratorij u Penzbergu i Rocheova tvrtka FMI u Bostonu. Vrijednost podataka o pacijentima koje će Roche kontinuirano primati kroz ovaj projekt, može se dovesti u korelaciju s troškovima kliničkog ispitivanja, koji se po bolesniku kreću između prosječnih 24 tisuće dolara u dermatologiji, do 310 tisuća dolara u hematologiji. Preko hrvatskog će labosa – prema Rocheovim projekcijama – tvrtka godišnje obrađivati preko deset tisuća pacijenata.
Usput, Kodeksom Inovativne farmaceutske inicijative, čiji je Roche član, donacije zdravstvenim institucijama izričito se zabranjuju ako cilj nije zdravstveno-zaštitna ili istraživačka svrha, a donacija ne smije biti sredstvo za poticanje preporučivanja, propisivanja, kupnje, nabave, prodaje ili izdavanja lijeka. Činjenica da je svrha donacije komercijalna govori da je prekršen prvi dio odredbe o donacijama, dok za drugi to ne možemo izričito tvrditi jer je ograničen na lijekove, iako postoje i brojni drugi proizvodi i usluge kojima se doniranje može uvjetovati. Svaku sumnju da se radi o "vezanoj trgovini", a ne humanitarnoj akciji, otklanja dio iz interne korporacijske projektne dokumentacije iz 2018./2019. koji je ekskluzivno u posjedu Novosti, a u kojemu stoji da je "Rocheova investicija u hrvatski laboratorij 'donekle rizična'", jer "rupa između lansiranja laboratorija i FMI-eve decentralizirane opreme" otvara mogućnost uvođenja konkurentske opreme. "Stoga, moramo definirati adekvatan put za istovremeno uspostavljanje dugoročno održivih rješenja za ciljeve hrvatske Vlade i maksimiziranje Rocheovog udjela u genskom profiliranju", stoji u korporacijskoj dokumentaciji za pripremu projekta. U istoj dokumentaciji Roche bilježi predviđanje da će u 2024. obrađivati 10.250 metastatskih tumora, što prema HZJZ-u otprilike čini ukupan godišnji broj novih metastatskih tumora u zemlji.
Za 90 milijuna kuna korporacija dakle uzima monopol na sekvencioniranje, analizu i pohranjivanje podataka o gotovo svim najskuplje liječenim karcinomima u Hrvatskoj. Odluka HZZO-a i KBC-a Zagreb koje smo ranije objavljivali ukazuju na to da Roche od početka projekta drži 100 posto sekvencioniranja tumora u javnom zdravstvu Hrvatske i da je svaka konkurencija istisnuta danom potpisa Memoranduma o suradnji. U istoj dokumentaciji iz 2018./2019. Roche suradnju s Hrvatskom opisuje tvrdeći da će partneri (Hrvatska, KBC Zagreb) unaprijediti znanje, reputaciju i kliničku praksu, dok švicarski div dobiva "pristup sveobuhvatnom genskom profiliranju za pacijente partnera i šire, kao i dugoročnu partnersku mrežu". Usput, projekt je dio korporativne inicijative pod nazivom Shining Tower kojom je Roche pokušao prodrijeti u dva australska onkološka centra i jedan singapurski. U Australiji je projekt navodno propao, dok je sudbina singapurskog nepoznata.
Hrvatska je jedina zemlja u kojoj je multinacionalka hakirala kompletnu nacionalnu onkologiju, dok HDZ mantra o besplatnom ručku dobivenom – valjda – čudesnim Plenkovićevim sposobnostima pregovaranja. Tome treba priključiti najavu generalne direktorice Novartisa Sandre Velasco na već spomenutoj konferenciji o trendovima u zdravstvu, prema kojoj ta tvrtka sklapa strateško partnerstvo s KBC-om Zagreb za gensku terapiju lijekom Kymriah. Lijek je inače na listi HZZO-a već nekoliko godina, po jednom bolesniku košta od 370 do 530 tisuća dolara, a zašto bi ustanova u mreži javnog zdravstva sklapala posebno partnerstvo, treba pitati istu Vladu i isti HDZ koji su korporacijama omogućili neograničeni ulaz u najdelikatniji javni sektor.
U ovom času izvjesno je jedino da šef Rebra Ante Ćorušić, od ranije poznat po izjavama da će kvaliteta liječenja ovisiti o platežnoj moći bolesnika, elitnu državnu bolnicu dodatno uzdiže na ruševinama zdravstva i postavlja temelje najavljene prakse.
