Val nasilja zahvatio je Ekvador. Mlađahan predsjednik Daniel Noboa (36 mu je godina) našao se pred prvim velikim izazovom svoga mandata, a tek je prošlo pedesetak dana otkako se nakon izbora nastanio u sjedištu predsjedništva Republike koju je, kaže legenda, osobno Simón Bolívar nazvao Palačom Carondelet, u povijesnom centru Quita, zadivljen ljepotom kojom ju je uredio nekadašnji istoimeni guverner, dok je zemlja još bila kolonija Španjolske.
U ishodištu eksplozije nasilja je bijeg iz zatvora jednoga od najopasnijih kriminalaca u zemlji. José Adolfo Macias Villamar, zvan Fito, šef jedne od najvećih bandi Los Choneros, u nedjelju je pobjegao iz zatvora. Tamo je bio jer je od 2011. godine služio dugogodišnju kaznu, osuđen zbog organiziranog kriminala, trgovine drogom i ubojstva. Smatra se i da je, u kolovozu prošle godine, naručio ubojstvo jednoga od kandidata za predsjednika: Fernando Villavicencio, smatran predvodnikom borbe protiv kriminala, smaknut je usred predizborne kampanje.
U ponedjeljak je predsjednik Noboa proglasio izvanredno stanje i uveo policijski sat. Takva odluka nije nešto izuzetno u toj pacifičkoj zemlji. Njegov prethodnik, Guillermo Lasso, koji je nakon 28 mjeseci mandata u svibnju raspustio Nacionalnu skupštinu i izazvao izbore jer mu je prijetilo da bude smijenjen, proglasio je izvanredno stanje dvadesetak puta. Do srijede je već ubijeno više od petnaest ljudi.
Sigurnosno stanje i u zemlji i u ekvadorskim zatvorima očajno je. Od 2021. godine više je od 400 zatvorenika ubijeno u zatvorima kojima vladaju kriminalne grupe, a one su pak vezane s meksičkim kartelima trgovaca drogom.
Ekvador se nalazi između dva najveća proizvođača koke u Južnoj Americi - Kolumbije i Perua, i neka je vrsta distribucijskog centra koji drže narkotrgovci. Droga ide u dva smjera: prema Sjedinjenim Američkim Državama preko Centralne Amerike i prema Europi preko Brazila. Navodno tako preko zemlje prijeđe 830 tona droge godišnje, gotovo polovina kolumbijske proizvodnje.
Noboa je proglasio postojanje "unutarnjeg oružanog sukoba" i 22 kriminalne organizacije proglasio "teroristima" s kojima se može postupati kao "s vojnim ciljevima". Drugim riječima, vojska nema obavezu pozivati na predaju prije upotrebe vatrenog oružja sa smrtnim ishodom.
Jednodomna Nacionalna skupština odmah je potvrdila predsjednikov dekret, premda u njoj Noboa nema većinu. Dekret su poduprli i bivši predsjednici, a Rafael Correa, bivši predsjednik lijeve orijentacije, od 2007. do 2017., premda je na prošlim izborima podržavao Noboinog protukandidata, naglasio je da predsjednik ima njegovu "potpunu podršku", i rezimirao je stav političke elite da je "vrijeme za nacionalno jedinstvo jer je organizirani kriminal objavio rat državi i država u njemu mora pobijediti".
Nasilje u zatvorima prelilo se i na ulice (ili obrnuto). Stopa nasilnih smrti u Ekvadoru (bez prometnih nesreća) raste najviše od svih zemalja Latinske Amerike i porasla je s 5 na 46 ubojstava na 100.000 stanovnika između 2017. i 2023. godine. Za usporedbu, kad bi stopa ubojstava bila ista, u Zagrebu bi se godišnje dogodila 322 ubojstva.
Slike nasilja obišle su svijet. Prolaznici koji trče da se sklone od razmjene hitaca, učenici koji su zatvoreni u razredima ili trče da pobjegnu iz škola i fakulteta, zapaljeni automobili, čak su i zamaskirani napadači, naoružani automatskim puškama i sa šipkama dinamita u rukama provalili, u izravnom prijenosu, u studio jedne od televizija da kao taoce uzmu novinare i tehničare, dok policija nije uspjela intervenirati.
U srijedu su gangsteri u pet zatvora još uvijek držali stotinjak službenika pravosudne policije kao taoce. Načelnik Generalštaba, Jaime Vela, izjavio je da je pet napadača likvidirano i 329 sumnjivaca uhapšeno. Zemlje s kojima Ekvador graniči, Kolumbija i Peru, obznanile su da šalju dodatne trupe na granicu (u Južnoj Americi granice štiti vojska). Očito imaju procjenu kako postoji mogućnost da se nasilje intenzivira i da se počne prelijevati i preko granice Ekvadora.
Sadašnjim je ružnim događajima jedan od uzroka i brojčano smanjivanje sigurnosnog aparata te uvođenje budžetskih restrikcija za represivni aparat. Predsjednik Moreno, nakon dolaska na vlast 2017., počeo je provoditi oštru desničarsku politiku neoliberalne orijentacije i smanjio izdatke za zatvorski sistem na jednu trećinu dotadašnjih, premda je broj zatvorenika u ionako prenapučenim zatvorima već i tada bio u porastu.
Statistički pokazatelji ukazuju na korijene i socijalnu bazu porasta kriminala. Correa je uspio postići da u deset godina njegove vlasti stopa siromaštva krene negativnom putanjom i padne s 35% na 21%, no učinci smanjivanja javnih izdataka za vrijeme predsjedanja Morena i Lassa preokrenuli su tu tendenciju i podigli stopu siromaštva na 27% u 2023. godini. Trećina mladih između 15 i 25 godina života nezaposlena je, ne ide u školu niti studira, pa kriminalne bande među njima lako regrutiraju nove članove.
Procjenjuje se da 22 kriminalne organizacije imaju oko 50.000 pripadnika. Njima je nasuprot 38.000 vojnika i 60.000 policajaca. Koji često nemaju ni municije ni šljemove ni zaštitne prsluke.
Za sada je dakle odgovor predsjednika vlade na nasilje samo sigurnosne prirode. No jasno je da militarizacija sukoba nije dovoljna za izlazak iz krize. I ako budu pozatvarani ili likvidirani svi šefovi bandi, narkobiznis je previše unosan da ih netko drugi ne bi odmah zamijenio. Tek se očekuju Noboine mjere za dugoročniji odgovor, popravak okljaštrenog državnog aparata i smanjivanje korupcije te jačanje socijalnih politika koje će dovesti do smanjivanja stope kriminala, a mladim Ekvadorcima pružiti kakvu-takvu nadu i vjeru u budućnost.
