Novosti

Politika

Južnoameričko klatno

U Ekvadoru je predsjednik postao liberalni konzervativac Guillermo Lasso. Peruanska politička scena je razmrvljena, a u Boliviji je pobijedila Moralesova stranka

Large internacionala  pono%c5%a1

U Peruu je ulaskom u drugi krug iznenadio ljevičar Pedro Castillo, inače sindikalni vođa i osnovnoškolski učitelj (foto Vidal Tarqui/Reuters/PIXSELL)

Politika u Južnoj Americi često se doimala poput klatna. Gibala se od ljevice na vlasti u većini zemalja (ljevica bi vlast obično osvajala izborima) do desnice, uključujući i dugotrajne vojne hunte koje bi na čelo države dolazile pučevima. Bilo je na vlasti svakakvih političara, od uspješnih ljevičara koji su mnogo napravili za siromašne, a kojima je vlast pretjerano udarila u glavu, poput Eva Moralesa u Boliviji, neuspješnih ljevičara koji su nakon početnih uspjeha u smanjivanju siromaštva uspješno upropaštavali svoje zemlje, poput Huga Cháveza i Nicolása Madura u Venezueli, do krvoločnih desničarskih diktatora poput čileanskog Augusta Pinocheta. Trenutačno je klatno negdje pri sredini.

Dakle, u nedjelju, 11. travnja izabran je novi predsjednik Ekvadora, liberalni konzervativac Guillermo Lasso. U drugom krugu taj je bivši bankar pobijedio Andrésa Arauza, ljevičara i uspješnog reformatora znanosti i obrazovanja u administraciji predsjednika Rafaela Corree. U prvome krugu pobijedio je Arauz, sa solidnih 13 posto prednosti, ali nedovoljno za pobjedu u drugom krugu. Ekvadorci sigurno jednim mogu biti zadovoljni. Uskoro će se riješiti odlazećeg predsjednika Lenína Morena. Taj je bivši Correin potpredsjednik nakon izbora za predsjednika napravio golem zaokret i skrenuo oštro udesno. Izbori su uvelike doživljeni kao sudar koreista i antikoreista iz kojega su potonji izašli kao pobjednici. Lassa čeka mnogo posla i nimalo ugodna vladavina. BDP je lani pao za 7,8 posto, zemlja je teško pogođena pandemijom (oko 17.000 mrtvih u državi od 17 milijuna), a Lasso će morati pronaći balans s parlamentom. Na izborima u veljači najviše mjesta, 48 od 137, osvojila je Arauzova koalicija Unija nade. I druge lijeve opcije postigle su dobre rezultate, a Lassov desnocentristički CREO osvojio je tek 12 mandata.

Stanje je mnogo kompliciranije u Peruu. Ta je zemlja u dubokoj političkoj krizi. U posljednjih pet godina promijenila su se četiri predsjednika i dva saziva parlamenta, a dobar zalog da će nestabilnost obilježiti i sljedeće razdoblje su rezultati nedjeljnih parlamentarnih i prvog kruga predsjedničkih izbora. Trećina birača nije izašla na izbore, što je obveza birača u Peruu, u suprotnom plaćaju globu od 25 dolara. Otprilike svaki šesti birač je ubacio nevažeći listić. U drugi krug su se plasirali kandidat Slobodnog Perua, stranke koju se opisuje kao krajnje lijevu, Pedro Castillo, koji je osvojio 18,8 posto glasova, i Keiko Fujimori iz Narodne snage, koju se opisuje kao krajnje desnu stranku, a ona je osvojila 13,2 posto. Razmrvljenost političke scene potvrdili su i parlamentarni izbori. Samo su dvije stranke osvojile dvoznamenkasti postotak glasova – Slobodni Peru nešto više od 14 i Narodna snaga nešto više od 11 posto. Možda bi rezultati predsjedničkih izbora bili drugačiji da se umjesto Keiko može kandidirati njen otac Alberto Fujimori, predsjednik od 1990. do 2000. Iako zbog korupcije i teških kršenja ljudskih prava, što uključuje i ubojstva – a što je sve činio kao predsjednik – služi 25-godišnju zatvorsku kaznu, na izborima bi imao više nego solidne šanse. Tko god pobijedio u drugom krugu početkom lipnja, imat će veoma slab mandat i veoma snažne suparnike, a i doista velike probleme koje će morati (pokušati) rješavati. BDP je lani pao za 12 posto, a Peru je jedna od najteže pogođenih zemalja pandemijom. U zemlji s 32 milijuna stanovnika od Covida-19 je preminulo više od 55.000 ljudi. Novi će predsjednik ili predsjednica morati rješavati tešku ekonomsku i zdravstvenu krizu, zemlja je ogrezla u korupciju, razjedinjenija je nego ikada, povjerenje u politiku je rekordno nisko, razočaranost rekordno visoka. Zvuči kao dobar pretekst za iseljavanje iz zemlje ili pokušaj uspostave politike čvrste ruke na vlasti.

U ovoproljetnim izborima u Južnoj Americi Bolivija se potvrdila kao zemlja političke stabilnosti. Na lokalnim i regionalnim izborima uvjerljivo je pobijedio progresistički Pokret za socijalizam bivšeg predsjednika Eva Moralesa, ali i sadašnjeg Luisa Arcea. Transformacija koja znači smanjivanje siromaštva i socijalne nejednakosti bit će nastavljena i na lokalnoj razini.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više