Vlada predsjednika Venezuele Nicolasa Madura je istjerala ambasadore i sve diplomate sedam zemalja koje su osporile rezultat nedjeljnih izbora. Navodeći kako su Argentina, Čile, Kostarika, Peru, Panamá, Dominikanska Republika i Urugvaj narušili venezuelanski nacionalni suverenitet, Yván Gil Pinto, ministar vanjskih poslova, objavio je saopćenje  u kojem "zemlja najodlučnije odbacuje miješanje u unutarnja pitanja i izjave grupe desničarskih vlada, podvrgnutih Washingtonu i otvoreno privrženih mračnim ideološkim postulatima međunarodnoga fašizma, u nastojanju da obnove propalu i poraženu Grupu iz Lime" te obznanio kako Caracas izbacuje taj dio diplomatskoga kora iz zemlje i to "smjesta". Istovremeno, Venezuela povlači iz tih zemalja sve svoje diplomatske predstavnike.

Ta je odluka objavljena pošto je Državno izborno vijeće, vrhovno izborno tijelo u zemlji, proglasilo izborne rezultate, a Maduro proglašen predsjednikom Venezuele u trećem mandatu (2025.-2031.).

Grupu iz Lime formiralo je 2017. godine dvanaest ministara vanjskih poslova (deset iz Južne Amerike plus Meksiko i Kanada) s objavljenim ciljem da "promotre kritičku situaciju u Venezueli i utvrde oblike doprinosa za ponovnu uspostavu demokracije u toj zemlji miroljubivim i pregovaračkim postupkom", a Caracas ju je tolerirao, premda ju je smatrao nepotrebnim pametovanjem i moraliziranjem.

Ujutro nakon nedjeljnih izbora na ulice su u raznim gradovima izašli demonstranti da protestiraju protiv Madura. Premda se nisu, prema većini izvora, okupili u većem broju, došlo je do sukoba sa žandarmerijom koja je prosvjednike razjurila suzavcem i gumenim mecima. Više je desetaka ljudi uhapšeno. Jedna je osoba poginula, no nevladina organizacija koja je o tome obavijestila nije navela okolnosti pogibije.

Ponedjeljak, 29. srpnja, tako najavljuje period neizvjesnosti u Venezueli.  Ponovni, treći izbor Madura na šest godina, osporava opozicija koja ne vjeruje da je on pobijedio, kao i jedan dio tzv. međunarodne zajednice.

Maria Corina Machado, jedna od vođa opozicije koja nije mogla biti na listićima jer joj je sudskom odlukom oduzeto pasivno biračko plavo, uvjerava da je Gonzáles izabran sa 70 posto glasova, koliko su mu davale izlazne ankete, da za to imaju dokaze i pozvala oružane snage da interveniraju "jer imaju dužnost da bdiju nad poštivanjem narodnoga suvereniteta izraženoga glasanjem"

Prema službenim rezultatima koje je u nedjelju navečer objavilo Državno izborno vijeće, nakon prebrojanih 80 posto glasačkih listića, uz izlaznost od 49 posto upisanih birača, Maduro je ponovno izabran za predsjednika Bolivarijanske Republike Venezuele s 51,2 posto glasova. Njegov protivnik, Edmundo Gonzales, zajednički kandidat ujedinjenih velikih stranaka opozicije, dobio je 44,2 posto. Osam drugih kandidata podijelili su ostatak glasova. Prema tim službenim rezultatima, glasalo je manje od 10 milijuna od 21 milijuna upisanih birača. Između 4 i 5 milijuna emigranata, prema podacima koje je prikupio francuski dnevnik Le Monde, odnosno 7 milijuna koliko ih je prebrojala agencija Reuters, nije moglo sudjelovati u izbornom postupku.

I venezuelanska vlast i oporbenjaci slažu se u jednom: izbori su protekli bez ikakvih problema, "u savršenom redu i savršenom miru". Oba tabora čestitala su sama sebi na građanskoj pristojnosti koju su iskazali birači.

Elvis Amoroso, predsjednik Državnog izbornog vijeća osudio je brutalan hakerski napad na informatički izborni sustav, pokrenut poslijepodne na dan izbora, kako bi objasnio kašnjenje s objavom rezultata. Maduro je optužio "ekstremno desnu opoziciju" da je izazvala taj problem "kako bi još jednom mogla vrištati o prijevari". Službena stranica Državnoga izbornoga vijeća u utorak poslijepodne još je bila nedostupna.

Venezuelanska je opozicija formacija širokoga spektra, pokriva sve od krajnje ljevice do ultraliberalne ekstremne desnice, preko onih koji su razočarani čavizmom, neefikasnošću državnog aparata, korupcijom i visokom inflacijom u toj velikoj zemlji velikih prirodnih bogatstava.

Čavizam je termin kojim se opisuju režim ustanovljen 1999., političko djelovanje i ideologija pokojnog socijalističkog predsjednika Huga Cháveza, sadašnjeg predsjednika, utemeljitelja nekadašnjeg "bolivarijanskog revolucionarnog pokreta", inspiriranog djelovanjem Simóna Bolívara Oslobodioca, latinskoameričkog junaka i oca venezuelanske državnosti, na koji se poziva i Maduro. Kombinira i zalaže se za "demokratski socijalizam XXI. stoljeća", "socijalistički patriotizam", bolivarizam i latinskoameričku integraciju.

"Fašizam neće proći, ni danas niti ikada", naglašava Maduro, "niti će sankcije, agresije i prijetnje" dokrajčiti njegovu vladavinu niti pak "dostojanstvo venezuelanskog naroda".

Sankcije je Venezueli odredio Washington 2015. godine i pojačao ih 2019., kad je odbio da potvrdi legitimitet prvog reizbora Nicolasa Madura. Sankcije su proglasili i Europska unija, Kanada, Meksiko, Panama i Švicarska. Usput, valja podsjetiti da ovlast za proglašenje sankcija, prema Povelji UN-a, ima jedino Vijeće sigurnosti i to samo u okviru Glave 7.

Nedjeljni izborni rezultat kontradiktoran je svim nalazima ispitivanja javnoga mnijenje koje je provela opozicija u tjednima prije izbora kao i rezultatima izlaznih anketa u nedjelju, na dan samih izbora. Oni su opoziciji davali oko 70 posto glasova.

Kasno u noći, Edmundo Gonzáles obratio se svojim pristašama i pozvao ih da izbjegavaju demonstracije i nasilje. Maria Corina Machado, jedna od vođa opozicije koja nije mogla biti na listićima jer joj je sudskom odlukom oduzeto pasivno biračko plavo, uvjerava da je Gonzáles izabran upravo sa 70 posto glasova, da za to imaju dokaze i pozvala oružane snage da interveniraju "jer imaju dužnost da bdiju nad poštivanjem narodnoga suvereniteta izraženoga glasanjem".

Kuba, Nikaragva, Bolivija i Honduras čestitali su Maduru. Kina i Rusija također su priznale rezultate izbora i uputili odgovarajuće čestitke. Potom je Rusija još i pozvala opoziciju da se što prije pomiri s rezultatom i prizna izbore.

Američki državni tajnik, Antony Blinken, odmah je izrazio "ozbiljnu sumnju" u točnost izbornih rezultata. "Ozbiljno smo zabrinuti da objavljen rezultat ne reflektira volju ili glas venezuelanskog naroda", dodao je. Čileanski predsjednik Gabriel Boric objavio je na društvenim mrežama kako "Madurov režim mora razumjeti da je teško vjerovati u rezultate koje objavljuje".

Argentinski predsjednik, ekstreman desničar Javier Milei na X-u (bivši Tweeter) vrisnuo je "Diktatore Maduro, van!" i pozvao oružane snage Caracasa da "obrane demokraciju". Kina je u ponedjeljak čestitala Maduru i iskazala da je "spremna obogatiti strateško partnerstvo" s Venezuelom.

Brazil je dugo vagao svoj stav i nije se odmah oglasio. Prije vlade javila se vodeća Radnička partija (PT, Partido dos Trabalhadores). Stranka predsjednika Lule čestitala je Venezuelancima na "mirnoj, demokratskoj i suverenoj" provedbi izbora i izrazila uvjerenje da će "pobjeda Madura ukazati odgovarajuću pažnju svim žalbama koje primi u roku i prema propisima predviđenima Ustavom". Drugim riječima, ni PT nije baš posve uvjeren u točnost objavljenih rezultata. Lulina vlada potom je objavila da čeka objavljivanje pojedinačnih rezultata, "neophodan korak za transparentnost, vjerodostojnost i legitimitet rezultata izbora". Specijalni savjetnik predsjednika Lule, ugledan diplomat, bivši ministar vanjskih poslova Celso Amorim pratio je izbore u Caracasu. Prema njegovim riječima, "ni vlast ni opozicija nisu podnijeli dokaze za svoje tvrdnje".

Nicolás Maduro Moros predsjednik je Venezuele od 2013. godine. Uskoro će napuniti 62. godine. U visoku ga je politiku iz sindikalnih voda lansirao Hugo Chávez. Kad je Chávez umro, Ujedinjena socijalistička partija Venezuele (PSUV, Partido Socialista Unido de Venezuela) kandidirala je Madura, tadašnjeg ministra vanjskih poslova, na izvanrednim predsjedničkim izborima. Na njima je osvojio 50,62 posto glasova, slično kao prošle nedjelje.

Pošto je ta stranka izgubila većinu u Nacionalnoj skupštini, izbila je ustavna krize 2017. godine. Kao odgovor na proteste protiv njegova načina vođenja države, Maduro je uspio sazvati Ustavotvornu skupštinu koja je izabrana, uza sumnje u regularnost izbora. Nakon održanih predsjedničkih izbora i pobjede na njima, položio je predsjedničku zakletvu 10. siječnja 2019. godine, no predsjednik Nacionalne skupštine, Juan Guaidó, u dogovoru s opozicijom u Skupštini izglasan je za privremenog predsjednika, što je izazvalo predsjedničku krizu koja se vukla gotovo četiri godine i koja je podijelila međunarodnu zajednicu. Jedan je dio zemalja priznao Guaidóa kao predsjednika zemlje, među prvima SAD i Europska unija, plus pedesetak država u svijetu, što bi vjerojatno danas voljeli mnogi zaboraviti.

Madura zapadni autori opisuju kao autokrata i diktatora. Otkako je stupio na dužnost prije deset godina, zemlja je za 42 mjesta pala na indeksu slobode štampe. Brojni su stanovnici, zbog siromaštva i neorganiziranosti države emigrirali, prvenstveno u susjedni Brazil i Kolumbiju te preko Paname u SAD.