Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump je srijedu, 2. travnja 2025. godine pompozno prozvao danom oslobođenja. To je dan kada će on uvođenjem carina svima kojima smatra da treba, a to su svi koji po njegovoj ocjeni iskorištavaju SAD (upitno je postoje li uopće drugačiji), početi oslobađanje SAD-a od ekonomskog iskorištavanja. S obzirom na sve što se zbiva, a povezano je s Trumpovim carinskim ratovima, precizniji naziv bio bi dan neizvjesnosti. U srijedu ujutro još nije poznato kome će sve Trump uvesti carine i kolike jer se, bit će, popis eksploatatora najveće svjetske sile dopunjava do posljednjeg časa.
Otkako se Trump ponovno uselio u Bijelu kuću Americi ide sasvim loše. Ekonomski pokazatelji su loši. Broj novootvorenih radnih mjesta u veljači je smanjen, inflacija je u porastu, burzovni indeksi padaju, kapital se odlijeva iz Sjedinjenih Država. Burzovni indeksi su dan prije Trumpovog velikog dana solidno porasli u Europi. Kako stvari trenutačno stoje i kako se procjenjuje, Europa bi, kao velika, razvijena i bogata ekonomija, svim problemima koje će i njoj američke carine stvoriti, mogla iz Trumpovog carinskog rata izvući solidnu ekonomsku korist. U utorak je londonski burzovni indeks FTSE porastao 0,6 posto, pariški CAC jedan, a frankfurtski DAX 1,7 posto. Istovremeno, Wall Street bilježi pad; Dow Jones Industrial pao je 0,6, a S&P 500 0,4 posto.
Američki kapital odašilje ozbiljne znakove da se iz SAD-a treba, koliko je moguće, evakuirati i utočište potražiti u trenutačnoj burzovnoj živahnosti Europe. Američki investitori uložili su rekordnih 10,6 milijardi dolara u prvom kvartalu u fondove kojima se trguje na burzi orijentirane na europske dionice. To je čak sedam puta više nego dosad rekordne lanjske godine, objavio je Reuters u utorak, 1. travnja.
Trumpovo uvođenje carina je globalno, pa će i odgovor biti takav. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u utorak pred zastupnicima Europskog parlamenta da EU ima snažan plan odgovora na američke carine, ali bi radije pregovarala. Trump je već uveo carine na europski čelik i aluminij, a slijede carine na automobile, poluvodiče, farmaceutske proizvode, drvo. Europska komisija morat će voditi računa i o interesima članica. Francuski premijer François Bayrou izjavio je da je uvođenje carine na burbon iz Kentuckyja greška, a to je izjavio nakon sastanka s proizvođačima konjaka. Američko-europskounijska trgovinska razmjena je 2023. godine iznosila 1,6 bilijuna eura, EU je u solidnom plusu, više od 150 milijardi, kada je riječ o robi, ali SAD je ne u mnogo manjem plusu (105 milijardi eura) u uslugama. Detalji odgovara EU-a nisu poznati, pretpostavlja se da će mete biti američke tehnološke kompanije, banke i druge pružateljice financijskih usluga.
Globalni gubitak bit će golem, a pokušava se procijeniti koliki točno. Precizan izračun nije moguće napraviti ponajprije zbog hirovitosti američkog predsjednika. Ekonomisti Aston Business Schoola modelirali su izračun prema različitim scenarijima i zaključili da bi globalni gubitak, u slučaju potpunog globalnog odgovora, mogao iznositi 1,4 bilijuna dolara.
Koliko će radnih mjesta biti zatvoreno trenutačno nije moguće precizno izračunati. Izvjesno je da će štetu pretrpjeti brojne američke kompanije koje trguju uvoznom robom. Štetu će trpjeti i proizvođači. Iz Europske unije SAD je lani uvezao automobila i dijelova za automobile u vrijednosti od 89,3 milijarde eura. Najveći pojedinačni autoizvoznik u Sjedinjene Države je Meksiko. Prema podatcima objavljenima na stranici usimportdata.com, lani je izvezao automobila i dijelova u vrijednosti od 49,98 milijardi dolara. Carine će ozbiljno pogoditi brojne američke proizvođače automobila (General Motors, Ford) koji imaju velike pogone u Meksiku.
Nemalu štetu će zabilježiti i europske kompanije koje također imaju velike pogone u Meksiku, a uz sve proizvođače automobila vezane su brojne tvrtke koje proizvode dijelove. Volkswagen ima golem pogon u meksičkom gradu Pueblu, a zbog te je tvornice u tom gradu formiran i klaster od 70 proizvođača dijelova. Od europskih zemalja niti jedna nije toliko ugrožena uvođenjem carina na automobile kao Slovačka, država s najvećom proizvodnjom automobila na svijetu s obzirom na broj stanovnika. Lani je Slovačka izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od 107 milijardi eura, 4,11 milijardi eura u SAD, a oko 90 posto tog izvoza su automobili, objavio je nedavno slovački list Sme (Jesmo). Izvoz automobila u SAD iznosi 2,5 posto slovačkog BDP-a, što je osam puta više od europskog izvoza automobila u SAD (0,3 posto).
Trumpove carine nisu ništa drugo nego porez na robu koju Sjedinjene Države uvoze. Amerika je desetljećima bila pionir globalno slobodne trgovine, a sada se prometnula (u manjoj mjeri to se događalo i u prvom Trumpovom mandatu) u pionira obnove protekcionizma. Carine plaćaju američki uvoznici, što znači da će roba američkim kupcima biti skuplja. Ona će biti manje konkurentna američkoj, što će naštetiti zemljama izvoznicama. Trumpov je cilj obeshrabriti i smanjiti uvoz, zaštititi američke proizvođače (pri čemu oni ne mogu proizvesti dovoljnu količinu roba potrebnih američkim kupcima, a mnogi i žele kupovati neameričke proizvode), natjerati američke kompanije da vrate proizvodne pogone u SAD, a neameričke da ih otvore. U osnovi je to pokušavao i u prvom mandatu, ne s naročitim uspjehom. Zasad je južnokorejski Hyundai najavio da bi mogao otvoriti tvornicu u Sjedinjenim Državama. Investicija bi mogla biti vrijedna 5,8 milijardi dolara. Kao kuriozitet navedimo i da talijanski proizvođač kave Illy, koji ukupno zapošljava 2.700 ljudi, razmišlja o otvaranju pržionice kave negdje u Americi.
Otkako se Trump ponovno uselio u Bijelu kuću Americi ide sasvim loše. Broj novootvorenih radnih mjesta u veljači je smanjen, inflacija je u porastu, burzovni indeksi padaju, kapital se odlijeva. Mogao bi ostvariti i donedavno nezamislivo – "natjerati" Kinu, Japan i Južnu Koreju da sklope sporazum o slobodnoj trgovini
U tom ludilu koje proizvodi Trumpova administracija (ne samo uvođenjem carina) baš i nema nekog sistema. Američki predsjednik najavio je da će uvesti carine od 25 posto svim državama koje kupuju naftu i plin od Venezuele, odnosno od za Amerikance proskribiranog režima Nicolasa Madura. Naftu i plin od Venezuele kupuju i Sjedinjene Američke Države.
Nisu sve države jednako bitne za Washington. Američki ministar financija Scott Bessent (karijeru je izgradio kao menadžer u hedge fondovima, a radio je i kao partner u Sorosevom fondu koji je visoko na listi neprijatelja administracije) u ožujku je izjavio da su "napori usmjereni" na "prljavih 15", odnosno 15 posto zemalja s kojima Sjedinjene Države najviše trguju, a koje, smatra američka administracija, štete američkim poduzećima. Objavljena je i lista zemalja koje Washington posebno zanimaju. To su: Argentina, Australija, Brazil, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Južna Afrika, Južna Koreja, Kanada, Kina, Malezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Švicarska, Tajvan, Tajland, Turska, Velika Britanija i Vijetnam.
Trump bi svojom carinskom politikom mogao ostvariti donedavno nezamislivo. Polako udahnjuje novi smisao života Europskoj uniji. Osim toga, arhirivali Japan, Kina i Južna Koreja, sve ekonomski divovi, u nedjelju su se dogovorili da će nastaviti trilateralnu ekonomsku i trgovinsku suradnju koja je, otkako su Sjedinjene Države započele trgovinski rat, važnija nego ikada. Ministri trgovine, južnokorejski Ahn Duk-geun, kineski Wang Wentao i japanski Yoji Muto, sastali su se u Seulu na prvom sastanku nakon pet godina. Dogovorili su se da će ubrzati pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini koje su započeli, bez ikakvog opipljivog rezultata, 2012. godine. Sva tri ministra naglasila su podršku Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, istoj onoj koju se desetljećima prozivalo da je u službi Sjedinjenih Država, a čija pravila slobodne trgovine, sada kada joj ona više ne odgovora, upravo Sjedinjene Države često krše i podrivaju.
A Trumpu uopće ne ide loše. Forbes je procijenio da je lani udvostručio svoje bogatstvo i ono sada iznosi 5,1 milijardu dolara. Porast je posljedica uspješnog špekuliranja s kripto valutama.
