Prošloga je tjedna policija objavila da je bivši brazilski predsjednik Jair Messias Bolsonaro okrivljen za "nasilno rušenje demokratske pravne države", pokušaj državnoga udara i zločinačko udruživanje. Prema još uvijek tajnom optužnom aktu, on je planirao pobunu i državni udar, kako bi ostao na vlasti pošto je izgubio izbore. Taj populistički krajnji desničar, satnik u rezervi, bio je predsjednik od 2019. do 2022. godine.
Uvijek se hvalio da je nostalgičan za vojnom diktaturom koja je 1964. godine izvela državni udar i obnašala diktatorsku vlast u Brazilu, ne libeći se primjenjivati ni najokrutnije metode za suzbijanje opozicijskih nastojanja, uključujući torturu i ubojstva. Generali su 1985. uslijed velikih i brojnih demonstracija, dijelom i zbog pritiska međunarodne zajednice, pristali vratiti vlast civilima, ali pod uvjetom da ne budu sudski gonjeni. Portreti generala koji su vodili zemlju, vođe vojne diktature, krasili su Bolsonarov ured još dok je bio običan zastupnik.
U lipnju prošle godine Visoki izborni sud oduzeo mu je pasivno biračko pravo na osam godina, zbog zloupotrebe predsjedničkog položaja, zbog toga što je na sastanku s ambasadorima stranih zemalja iznio laži o nepouzdanosti izbornog sistema i zbog toga što je svečanost povodom Dana nezavisnosti zloupotrijebio za svoju kampanju. Bilo je poznato da Savezna policija (brazilski ekvivalent sjevernoameričkoga FBI-a) istražuje da je pokušao oponašati svoje uzore, generale koji su vodili diktaturu, planirajući državni udar kako bi poništio izbornu pobjedu koju je postigao Luiz Inácio Lula da Silva u listopadu 2022. godine i kako bi ga spriječio da preuzme vlast dva mjeseca kasnije (brazilski predsjednički izbori prema Ustavu moraju biti završeni u listopadu, a pobjednik preuzima dužnost o Novoj godini, do sada 1. siječnja, a od idućeg puta 5. siječnja).
Policija je Bolsonara prošli tjedan i formalno okrivila te prijavila Državnom odvjetništvu, nakon dvije godine istrage, s teškim optužbama da je bio na čelu urotnika koji su razmatrali čak i ubojstvo Lule kada je već bio izabrani predsjednik. I ne samo njega: likvidirani su trebali biti Lulin potpredsjednik Geraldo Alckmin i Alexandre de Moraes, danas sudac Vrhovnoga suda. Većina okrivljenih uz Bolsonara, njih 25 od 37, visoki su oficiri. Među njima je sedam generala i jedan admiral. Neki su u mirovini, a drugi su aktivni. Pet ih je uhapšeno. Važne je smjernice za istragu policiji pružio potpukovnik Mauro Cid, Bolsonarov ađutant dok je ovaj bio predsjednik, jedan od pokajnika koji je odlučio surađivati s istražiteljima u zamjenu za manju kaznu.
Počelo je 2022. godine, nakon drugoga kruga predsjedničkih izbora održanoga 30. studenoga. Pošto su objavljeni rezultati, Bolsonaro se nije oglasio, nije priznao poraz ni čestitao Luli. Nakon dva dana prekida šutnju, ali i dalje ne priznaje Lulinu pobjedu. Moralno je slomljen i želi zadržati vlast pod svaku cijenu. Saziva vojni vrh i glavnog državnog odvjetnika te ih pita je li moguće nešto poduzeti protiv rezultata izbora. Nekoliko dana kasnije, general Walter Braga Netto, njegov ministar obrane, danas jedan od glavnih okrivljenih za zavjeru, okuplja visoke časnike vojske kako bi pripremili taktiku i zatražili podršku unutar vojarni.
Predsjednik pokušava pridobiti zapovjednike Kopnene vojske i Zračnih snaga za poništenje izbora i rušenje ustavnog poredak. Dvojica generala jasno poručuju Bolsonaru, vrhovnom zapovjedniku države i Oružanih snaga, da izborni rezultat mora biti poštovan i izričito odbijaju sudjelovati u pokušaju državnog udara. Admiral koji zapovijeda Ratnom mornaricom prihvaća ulogu. Policija tvrdi da je upravo odbijanje te dvojice generala spriječilo uspjeh udara.
Bolsonaro i ostali zavjerenici održavali su te sastanke u njegovom uredu u predsjedničkoj palači Planalto. Pripremili su i nacrte uredbi sa zakonskom snagom za uvođenje izvanrednog stanja – dokumenti su pronađeni kod tadašnjega ministra pravosuđa. Objavili bi da izbore poništavaju zbog tobožnje prijevare s pomoću elektroničkih izbornih kutija. Potom bi proglasili izvanredno stanje. Brazilci naime već gotovo trideset godina glasaju elektroničkim putem. Nitko do sada nije uspio osporiti pouzdanost tih biračkih kutija, zapravo jedne vrste mikrokompjutera. Lula potom 1. siječnja 2023. preuzima predsjedničku lentu.
Tradicija traži da mu je preda Bolsonaro, no on je otišao u SAD. Tjedan dana potom, u glavnom gradu Braziliji tisuće Bolsonarovih pristaša koji su dva mjeseca kampirali u šatorima ispred glavnog stožera vojske, tražeći vojnu intervenciju protiv Lule, napadaju i devastiraju predsjedničku palaču, zgradu Kongresa i Vrhovnoga suda, na Trgu triju vlasti, simbolu državnosti. Snage sigurnosti reagiraju kasno i mlako, no očito je i da vojska ne pokušava preuzeti vlast. Snimke snažno podsjećaju na napad na Capitol koji su dvije godine ranije izveli Trumpovi pristaše. Više od 200 osoba osuđene su kao izravni sudionici tog pokušaja puča. Mnogi su i pobjegli u Argentinu, tražeći tamo utočište. Međutim, nitko od osumnjičenih za organizaciju, financiranje ili poticanje napada još nije odgovarao pred sudom. Optužni je policijski akt još uvijek tajan, no nema sumnje da je i o tome u njemu riječ.
U konačnom izvještaju Savezne policije istražitelji navode i vezu između pokušaja državnog udara i slučaja zvanog "Paralelan ABIN". ABIN je Agência Brasileira de Inteligência, brazilska sigurnosno-obavještajna služba. Među okrivljenima su i bivši ravnatelj Agencije i bivši šef Kabineta za institucionalnu sigurnost koji joj je bio nadređen. Oni su stvorili paralelnu strukturu unutar Agencije i zloupotrebljavali je za obavještajnu obradu Bolsonarovih političkih protivnika, saveznih sudaca, visokih državnih službenika, novinara i drugih. Glavno državno odvjetništvo Republike mora odlučiti hoće li prihvatiti optužni akt i procesuirati optužene, odbiti je ili zatražiti dodatne dokaze.
Bivšem predsjedniku je kao mjera opreza zabranjeno napuštanje Brazila, tako da nije mogao pratiti svoga sina na proslavu u Mar-a-Lago koju je organizirao Donald Trump, Bolsonarov idol, nakon nedavne pobjede u Sjedinjenim Državama. Ako tužiteljstvo prihvati optužbu i pokrene postupak protiv njega – a teško je zamisliti da neće – bivši se predsjednik suočava s maksimalnom kaznom od 28 godina zatvora i 30 godina zabrane obnašanja javnih funkcija. To bi se pridodalo prošlogodišnjoj kazni koja mu onemogućuje kandidiranje na izborima do 2030. godine. Svi se okrivljeni dakako izjašnjavaju nevinima i tvrde da ih progone iz političkih razloga, a ne zbog stvarnog počinjenja kaznenih djela.
