Iduće će se nedjelje u Argentini održati predsjednički i izbori za dio zastupnika u Kongresu. Politički je sistem predsjednički, ne postoji dakle predsjednik vlade, nego predsjednik države ima istovremeno i izvršne ovlasti. Bit će održani u skladu s odredbama koje su proizašle iz ustavne reforme 1994. kojima je definiran specifičan izborni sistem.
Kad je o predsjedničkim izborima riječ, one određuju da su izbori izravni i obavezni. Pobijedit će onaj kandidat koji u prvom krugu osvoji 45 posto glasova ili više od deset postotnih poena razlike u odnosu na idućega kandidata, pod uvjetom da je prešao 40 posto. Ukoliko se to ne dogodi, 19. studenoga održat će se drugi krug, a 10. prosinca bit će proglašen izabrani predsjednik. Na biračkom će listiću biti istovremeno i predsjednikov kandidat za potpredsjednika, koji će dijeliti sudbinu predsjedničkog kandidata.
Jedna od specifičnosti izbornoga sistema primarni su, prethodni izbori, poznati pod kraticom PASO (Primarias, Abiertas, Simultáneas y Obligatorias), dakle "Prethodni, otvoreni, istovremeni i obavezni izbori", koji od 2009. definiraju koji će predsjednički i potpredsjednički kandidati (i stranke kad je riječ o izborima za Kongres) steći pravo da budu na biračkim listićima 22. listopada. Prethodni su izbori održani 13. kolovoza, a pet je koalicija istaklo svoje kandidate.
Milei je neka vrsta mješanca između Trumpa i Bolsonara. Najavljuje ukidanje Centralne banke, dolar kao domaću valutu, privatiziranje svih javnih tvrtki, a klimatske promjene su "socijalistička laž", negira torturu i nestanak brojnih žrtava za vrijeme vojne diktature
Samostalni kandidat koalicije La Libertad Avanza (Sloboda napreduje), Javier Milei, osvojio je 29,86 posto glasova. Kandidatkinja koalicije Juntos por el Cambio (Zajedno za promjenu), Patricia Bullrich pobijedila je svoj stranačkog suparnika, a ukupno su njih dvoje osvojili 28 posto glasova. Sergio Massa također je pobijedio svoj suparnika u koaliciji Unión por la Patria (Zajednica za domovinu), osvojili su ukupno 27,28 posto glasova. Ostale dvije koalicije i njihovi kandidati, Hacemos por Nuestro País (Radimo za svoju zemlju) i Frente de Izquierda y de Trabajadores – Unidad (Fronta ljevice i radnika – Jedinstvo), osvojili su 3,71, odnosno 2,61 posto glasova te neće igrati zapaženiju ulogu na izborima.
Prilike u zemlji veoma su teške. Argentinci proživljavaju svoju treću veliku krizu u četrdesetak godina demokracije. Stopa inflacije doseže 140 posto. Prije godinu i pol dana tečaj dolara iznosio je 200 pesosa, a ovih se dana kupovao na crnom tržištu za 960 pesosa. A sve to u zemlji koja je u prvih tridesetak godina prošloga stoljeća imala BDP po stanovniku viši od Njemačke, Italije i Francuske.
Takve su okolnosti raj na zemlji za populiste, koji nude dabome jednostavna i brza rješenja izluđenom narodu. Ultraliberal Javier Milei istaknuti je predstavnik svjetskog populističkog pravca, neka vrsta mješanca između Trumpa i Bolsonara. On će, najavljuje, ukinuti Centralnu banku, preuzeti dolar kao domaću valutu, privatizirati sve javne tvrtke, ukinuti većinu državnih agencija. Kaže da su klimatske promjene "socijalistička laž", negira torturu i nestanak brojnih žrtava za vrijeme vojne diktature (1976. – 1983.), pomilovat će oficire i vojnike koji su u zatvoru zbog tih zločina. Ponovo će zabraniti pobačaj (voljni prekid trudnoće legalan je od 2018.), "porazit će rodnu ideologiju" i "ukinuti privilegije" LGBT populaciji.
Ima 52 godine. Lider je Libertarijanske stranke, okosnice koalicije Sloboda napreduje. Na prvim se stranicama medija nalazi od 2018. godine, ističući se agresivnim kritikama načina na koje su vodili zemlju bivša predsjednica Cristina Kirchner (danas potpredsjednica), prethodni predsjednik desničar Mauricio Macri i sadašnji predsjednik Alberto Fernández s lijevoga centra. Te je godine i papu Franju proglasio komunistom i zatražio od njega da svoju brigu o siromašnima materijalizira bogatstvom koju Rimokatolička crkva stoljećima marljivo prikuplja. Ovaj mu je na to odgovorio da nije nikakav komunist, nego da se samo ravna evanđeljem. Za saveznoga je zastupnika izabran 2021. godine. Po formalnom je obrazovanju ekonomist. Bio je poluprofesionalni nogometaš, rock-muzičar, guru tantričkoga seksa i profesor ekonomije dok se nije dao u politiku. Predizborni mu skupovi djeluju više kao punk-predstave, na kojima, s podosta opscenosti, galami o "životu, slobodi, vlasništvu", uz osude "političkih uhljeba". Završava ih sa "živjela sloboda, u k….!").
Kad pobijedi na izborima, kaže, otkazat će pristupanje Argentine zemljama BRICS-a (Brazil, Rusija, Iran, Kina, Južna Afrika), nedavno dogovoreno na samitu u Johannesburgu. Zašto? Zato što "tamo dominiraju komunisti", a to su Brazil i Kina.
Druga najizglednija moguća pobjednica izbora, konzervativna Patricia Bullrich (67 godina), također je najavila otkazivanje pristupa BRICS-u, no ona ima druge razloge. Za teroristički napad na sinagogu u Buenos Airesu iz 1994., u kojem je ubijeno 85 ljudi, osumnjičen je naime Iran, premda je Izrael utvrdio da je atentat izvela frakcija Hezbolaha koju Iran ne podupire, te "Argentina ne može surađivati sa zemljom s kojom ima otvorenu ranu", a ni s Rusijom, zbog napada na Ukrajinu.
Bila je ministrica sigurnosti prethodnoga predsjednika Macrija i savezna zastupnica. Politički se može definirati kao desni politički centar, koji brani konzervativni liberalizam, premda ne napada peronizam. Argumenti su joj republikanski (dioba i neovisnost grana vlasti), zalaže se za socijalnu doktrinu Katoličke crkve, govori o potrebi za poboljšanjem upravljanja zemljom, traži efikasnost i tvrdi da su ideologije prevladane.
I Sergio Massa (51), peronist, u kampanji se zalagao za uvođenje fiskalnoga reda. Najavljuje da će se još više zalagati za povećanje izvoza i razvoj zemlje, uz socijalnu inkluziju, te da će provesti uspješan plan stabilizacije zemlje. Za njega promatrači smatraju da ima najviše izgleda, ako bude izabran, da spriječi eventualan socijalni kaos. No s obzirom na to da je sada ministar ekonomije, birači ga jednim dijelom identificiraju s aktualnom krizom, što mu smanjuje izglede u nedjelju, premda je ona strukturalne prirode i već dugo traje.
A svi se analitičari slažu, ako se ankete pokažu vjerodostojnima i Milei pobijedi, da zemlju čekaju teški trenuci i da, ako ispuni i samo dio onoga što najavljuje, teško da će i ostati na vlasti do kraja mandata.
