"Ono što se događa u Pojasu Gaze s palestinskim narodom nije se dogodilo ni u jednom drugom povijesnom trenutku. Zapravo, već se jeste dogodilo: kad je Hitler odlučio pobiti sve Židove" izjavio je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva na konferenciji za medije u Adis Abebi, glavnom gradu Etiopije, kamo je bio pozvan na sastanak na vrhu zemalja Afričke unije. "Brazil je osudio Hamas, no Brazil ne može a da ne osudi to što izraelska vojska radi u Pojasu Gaze."
Paralela između holokausta i djelovanja izraelskih vojnih snaga u Gazi izazvala je eksploziju gnjeva u vrhovima izraelske vlasti. "Morao bi se stidjeti", reagirao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu i optužio Lulu da je "obeščastio sjećanje na šest milijuna Židova koje su pobili nacisti" te da "dijabolizira židovsku državu kao najbješnji antisemit". Slično je rekao i predsjednik Isaac Herzog, a ministar obrane, Yoav Gallant, dodao je i da Lula od sada "podržava" Hamas.
Brazilski ambasador u Tel Avivu Frederico Meyer pozvan je, u skladu s diplomatskom praksom, u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje mu je očitana bukvica, ali i u Yad Vashem, izraelski službeni memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta. Tamo je izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz, pred ambasadorom i pred novinarima, govoreći na hebrejskom koji ambasador ne razumije, javno ukorio brazilskoga predsjednika i obavijestio javnost da je Lula persona non grata, zatražio od njega da povuče svoje riječi i ispriča se, a dok to ne učini, ostat će persona non grata tj. nepoželjna osoba čiji dolazak ili prisutnost nije u Izraelu poželjna.
Zbog toga ponižavajućeg odnosa prema svom veleposlaniku koji je doveden u klopku u kojoj se ne može braniti i zbog optužbi Lule za antisemitizam, Itamaraty, brazilsko Ministarstvo vanjskih poslova povuklo ga je "na konsultacije", tj. pozvalo ga je da se vrati u Braziliju. Povlačenje ambasadora na konsultacije snažan je diplomatski čin koji pokazuje visok stupanj nezadovoljstva vlade s postupanjem vlade zemlje u kojoj ambasador obnaša dužnost. Istovremeno je pozvalo izraelskog veleposlanika u Braziliji u Itamaraty te ga upozorilo da je takvo ponašanje prema šefu misije neprihvatljivo. Drugim riječima, Brazil osuđuje postupanje Netanyahuove vlade koje smatra i dvoličnim, jednim pred javnošću, a drugim kad je daleko od reflektora.
Brazilska diplomacija smatra da je izraelska reakcija na Luline izjave predimenzionirana, s obzirom na to da je Lula odmah oštro osudio napade Hamasa protiv Izraela 7. listopada 2023. i izričito ih okvalificirao terorističkima, ali je potom i kritizirao vojno djelovanje Izraela protiv civila u Gazi. Pošto je preuzeo predsjedanje grupom G20 u prosincu, Lula se u više navrata zalagao za humanitarne pauze i prekid vatre. Također, kao rotacijski predsjednik Vijeća sigurnosti, Brazil je bio inicijator rezolucije kojom bi se osigurala humanitarna pauza, no koja nije usvojena zbog toga što je SAD uložio veto.
U Brazilu je, očekivano, Lulina izjava izazvala raznovrsne reakcije. Ekstremna desnica, koje je najistaknutiji predstavnik Jair Bolsonaro, koja podržava Netanyahuovu krajnje desnu vladu, spremno je napala Lulu zbog, kažu, nedržavničkog ponašanja koje šteti Brazilu i počela u Kongresu organizirati pokretanje postupka impeachmenta, njegove smjene, i navodno već prikupila podršku 91 zastupnika u Zastupničkom domu (gdje ih ima 513). Riječ je o simboličnoj gesti, nije nimalo vjerojatno da će u tome uspjeti.
Židovska konfederacija Brazila izjavila je da je Lula "napustio tradiciju ravnoteže i traženja dijaloga" što je karakteristika brazilske vanjske politike, no nije ga optužila za antisemitizam. Latinskoamerički judaistički kongres, tijelo koje predstavlja židovske organizacije pri vladama i političkim tijelima, izdao je saopćenje u kojem žali zbog Luline izjave, no također ga ne optužuje za antisemitizam, nego tvrdi da su njegove izjave iskaz "neznanja koje promiče antisemitizam" i šteti sjećanju na žrtve holokausta.
Organizacije koje predstavljaju brazilsko stanovništvo arapskoga podrijetla (oko 15 milijuna ljudi) nisu se oglasile, bar ne u većim medijima.
S obzirom na ta događanja i evidentnu krizu u brazilsko-izraelskim odnosima, predsjednik Lula ne može više računati na ulogu posrednika u pronalaženju rješenja za bliskoistočnu krizu, što je više puta predlagao, kao što je i svojedobno predlagao mirovno posredovanje između Ukrajine i Rusije, no to je Ukrajina odbila.
Prošloga je prosinca turski predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan upotrijebio je jednako oštre kvalifikacije izraelskih vojnih akcija u Gazi, označavajući ih genocidom i uspoređujući ih s Hitlerovim potezima. Netanyahu je tada protestirao i uzvratio da je turski predsjednik "posljednja osoba koja može davati Izraelu pouke o moralu", s obzirom na "genocid protiv Kurda" i "svjetski rekord u zatvaranjima opozicijskih novinara". Usprkos tako teškim riječima, Tel Aviv i Ankara održavaju odnose, s obzirom na široku suradnju u energetskom sektoru, trgovini i turizmu.
Za sada nema indicija koje bi upućivale na to hoće li ova brazilsko-izraelska kriza biti prevladana ili će se odnosi dalje zaoštravati.
Povijesno gledano, Brazil nije ama baš nikako sudjelovao u holokaustu. I u brazilskoj kulturi sjećanje na holokaust ili šoa, nacistički genocid židovskoga naroda, izaziva osjećaj užasa nad takvim barbarstvom. Negacionizma, tj. poricanja holokausta u Brazilu nema, nije društveni fenomen.
Uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata, tisuće su europskih Židova izbjegle u Brazil, tamo našle utočište i priključile se zajednici koja danas broji oko 120.000 ljudi. Među njima je i jedan od čuvenijih, Vladimir Herzog, rođen 1937. u Osijeku, novinar, pjesnik i dramaturg, čiji su roditelji izbjegli iz tzv. Nezavisne Države Hrvatske, važno ime pokreta otpora brazilskoj vojnoj diktaturi (1964.-1985.) koji je mučen i ubijen 1975. godine u vojnim kazamatima.
Brazil ima i dvoje pravednika među narodima, dvoje ljudi koji su spašavali Židove od istrebljenja za vrijeme holokausta, riskirajući pri tom vlastite sudbine: ambasador u Francuskoj Luiz Martins de Souza Dantas i šefica konzularne sekcije u Hamburgu Aracy de Carvalho potajno su izdali tisuće viza Židovima koji su htjeli pobjeći iz Hitlerove Europe u Brazil.
