Ministar ekonomije Sergio Massa i libertarijanac Javier Milei izbili su na čelo prvoga kruga nedjeljnih predsjedničkih izbora u Argentini, tako da će birači dati konačnu riječ 19. studenoga, kad će biti održan drugi krug izbora. Nakon pobrojanih 98,51 posto glasačkih listića, peronist Sergio Massa, kandidat vladinog bloka (lijevi centar), osvojio je 36,68 posto, a radikalni desničar Milei 29,98 posto biračkih simpatija. Konzervativka Patricia Bullrich privukla je 23,83 posto glasača i tako ostala izvan izravnog natjecanja.
Peronizam je skup političkih ideja koje je razvio Juan Domingo Perón, predsjednik Argentine u tri navrata (1946., 1951. i 1973.). Peronisti, sljedbenici njegovih političkih ideja, tako su još jednom pobijedili, bar u prvom krugu, premda ovaj put s najlošijim rezultatom u 40 godina demokracije.
Kao "protusistemski" kandidat, Milei nije uspio do kraja prepiliti biračko tijelo: najavljivao je naime da će svojom "motornom pilom" odrezati sve uhljebe u državnom aparatu, privatizirati sve državne agencije i školstvo, ukinuti Centralnu banku i peso zamijeniti dolarom
Nakon objave rezultata, Massa se javnosti obratio govorom u kojem se jasno suprotstavio Mileiju, premda ga nije izričito spomenuo. Patriciju Bullrich nije nimalo očešao, očito računajući u drugom krugu na jedan dio njezinih glasova. Najavio je formiranje vlade nacionalnog jedinstva i istovremeno namignuo kandidatima koji su osvojili najmanji broj glasova: Juan Schiaretti dobio je 6,78 posto, a Myriam Bregman 2,70 posto. Schiaretti pripada lijevom krilu Justicijalističke partije, najveće argentinske stranke unutar peronističke lepeze, a Bregman dolazi iz Socijalističke radničke partije, trockističke stranke, čiji je istaknuti predstavnik.
Obratio se također biračima koji žele zemlju bez nestabilnosti, najavio napore da osvoji njihovo povjerenje, obećao jačanje sistema javnog obrazovanja i kritizirao prijedloge o privatizacijama, kao što je npr. izdavanje vaučera ljudima za plaćanje školarina, kojima bi oni birali između javnog i privatnog školovanja. Na kraju je ljupko poentirao: "Uvjeren sam da ovo nije govno od zemlje kao što su neki govorili, nego da je ovo velika zemlja."
Promatrači smatraju da svaki drugi krug argentinskih izbora predstavlja posve drugačije izbore. Tako je 2015. Mauricio Macri u prvom krugu završio na drugom mjestu, no na kraju je pobijedio s tri postotna poena razlike. Treba dakle vidjeti kako će se presložiti scenarij, tj. što će se dogoditi s biračima koji su u prvom krugu na listićima zaokružili Bullrich i tko će njih u studenom privući.
Po svoj je prilici u prvom krugu prevladao užas u dijelu biračkoga tijela u odnosu na radikalne prijedloge koje je iznosio Milei. Massa ih je u kampanji dodatno dijabolizirao, što je čini se dovelo do priličnog povećanja izlaznosti, a to je pak pridonijelo Massinom rezultatu. Nije mu previše naudila ni duboka kriza u kojoj se Argentina nalazi. Inflacija je dosegla 138 posto, u zemlji vlada utrka za dolarima u koje ljudi žele pretvoriti svoje slabe pesose, državni je aparat predimenzioniran, u državnim je financijama nered, bilanca je u deficitu, kolaju priče o korupciji, od kojih su neke i u sudskom postupku. Zemlju je ove godine još i pogodila suša bez presedana, što je dovelo do značajno manje žetve soje, kukuruza i žita, važnih izvoznih proizvoda. Kako bi zemlju izvukao iz krize, Massa očekuje rezultate već realiziranih investicija u energetskom, rudarskom i poljoprivrednom, naročito stočarskom sektoru, kako bi preokrenuo trgovačku bilancu i izvozom prikupio više dolara.
Trump i Bolsonaro rado bi ga primili u svoje društvo – Javier Milei (Foto: Matias Baglietto/Reuters/PIXSELL)
Premda sadašnju vladu negativno ocjenjuje osam od deset Argentinaca, on je sam prihvaćen, jer nije tradicionalan peronist lijevoga centra. Bliži je centru i dopuštena mu je određena politička autonomija. Birači ga očito ne identificiraju s uzrocima krize. Smatraju da je odlučan, ali pomirljiv političar. Kandidatom za primarne izbore određen je u posljednji čas, izborom između tri kandidata, u kojem je odlučnu ulogu vjerojatno igrala Cristina Kirchner. Drže ga bliskim poduzetničkim krugovima. Ministar je ekonomije od srpnja 2022. U lipnju ove godine vodio je pregovore o reprogramiranju dugova s Međunarodnim monetarnim fondom i postigao da se odgode otplate rate golemog kredita od 44 milijarde dolara (premda na kratko vrijeme), uz javnu podršku koju su Argentini u pregovorima pružili predsjednici Brazila, Bolivije, Čilea, Kolumbije, Meksika i Paragvaja. Od tog je iznosa već primljeno 29 milijardi dolara. Zauzvrat, Argentina se obavezala povećati svoje sada niske devizne rezerve i smanjiti fiskalni deficit.
Javier Milei, kao "protusistemski" kandidat, nije dakle uspio do kraja prepiliti biračko tijelo: najavljivao je naime da će svojom "motornom pilom" odrezati sve uhljebe u državnom aparatu (objektivno preglomaznom), privatizirati sve državne agencije, privatizirati školstvo, ukinuti Centralnu banku i peso zamijeniti dolarom. Sam se definira kao libertarijanac, dakle pristaša političke filozofije da famoznu nevidljivu ruku tržišta ne treba ničim sputavati. Tržište treba spontano regulirati odnose između prirodnih resursa i privatnoga vlasništva, a država treba imati samo aparat sigurnosti, koji će to i jamčiti.
Kad je riječ o međunarodnoj poziciji Argentine, tvrdi da Mercosul više ne funkcionira i najavljuje zaključivanje bilateralnih ugovora s najvećim trgovinskim partnerima (što pravila Mercosula izričito zabranjuju). Ako bude izabran, kaže da će odustati od pristupanja zemlje BRICS-u, što je predsjednik Fernánadez dogovorio na ljetošnjem samitu BRICS-a u Johannesburgu. U njegovih izjavama o svijetu hara bauk komunizma i socijalizma: BRICS će otkazati zbog toga što su u toj grupaciji komunisti, tj. Kina i Brazil, a Pariški klimatski sporazum zato što je klimatska kriza socijalistička izmišljotina.
Premda se u pojedinim političkim stajalištima od njih razlikuje, njegovi idoli Donald Trump i Jair Bolsonaro (a i drugi iz toga kluba, kao Nayib Bukele, predsjednik Salvadora, ili Rodrigo Duterte, bivši predsjednik Filipina) rado bi ga primili u svoje društvo. Za nekoliko ćemo tjedana vidjeti hoće li to učiniti i Argentinci.
