U brojnim je zemljama, u većoj ili manjoj mjeri, svjesno govorenje neistine, dakle laganje, u više posljednjih izbornih ciklusa, učestalo u političkom diskursu predizbornih kampanja. Kandidati, mahom populističke orijentacije, lijepo slažu da će, kad osvoje izbore, učiniti ovo ili ono. Kad zaista osvoje vlast i lažna obećanja ne izvršavaju, izgovor im je da su to najavili "u kampanji", kao da se podrazumijeva da je takvo ponašanje razumljivo i prihvatljivo.

Neki lažu i kad su na vlasti, u funkciji svoga održanja na njoj i reizbora nakon proteka mandata. Jedan od istaknutijih među njima je ekstremni desničar Jair Bolsonaro, prethodni predsjednik Brazila (2019. – 2022.).

No tamo je Viši izborni sud, vrhovno tijelo za kontrolu izbornoga procesa, odlučio stati na kraj takvoj praksi i donio povijesnu odluku da oduzme Bolsonaru pasivno biračko pravo, dakle pravo da se kandidira i bude izabran, u razdoblju od osam idućih godina. Neće se moći kandidirati ni na idućim dvama predsjedničkim izborima. Još se doduše može na tu odluku žaliti Saveznom vrhovnom sudu, no malo je vjerojatno da će žalbom uspjeti.

Za što je osuđen? Pravorijek je utemeljen jednim dijelom na skupu održanom u srpnju 2022. godine, kvalificiranom kao zloupotreba političke moći i nedopušteno korištenje sredstava javnog obavještavanja. Bolsonaro je naime tada u predsjedničkoj palači Alvorada okupio ambasadore akreditirane u Braziliji. Skup su prenosile javna televizija i društvene mreže. Pritom je iznio niz zavjereničkih i činjenično netočnih tvrdnji o brazilskom sistemu elektroničkoga glasanja, u skladu s onim što je i prije i poslije u više navrata javno iznosio.

Prema Bolsonaru, glasovi prikupljeni elektroničkom glasačkom kutijom, na kojoj birač otipka šifru stranke, koalicije ili pojedinca, mogu biti falsificirani, jer ne postoje papirnati dokazi kako je svaki pojedini birač glasao, što bi onda bilo jamstvo da je njegov glas valjan, jer se može provjeriti. Tvrdio je i da su mogući i piratski proboji u šifrirani sistem prijenosa glasova u cilju manipuliranja brojem glasova.

Tu zavjereničku teoriju, koju podupiru njegovi brojni politički saveznici i podupiratelji, u više su navrata opovrgli i izborno pravosuđe i neovisni domaći i inozemni stručnjaci koji jamče da je elektronički sistem robustan, efikasan i neprobojan. Brazilci elektronički glasaju već dvadeset godina, a i on sam je tako izabran na izborima u listopadu 2018. godine.

Suci su u postupak uvrstili i druge elemente za osudu i naglasili da nije osuđen samo zbog tog skupa. Jedan je od njih i nacrt predsjedničkog dekreta, pronađen u kući bivšeg Bolsonarova ministra pravosuđa, napisan tako da bi se njegovim donošenjem uspostavilo izvanredno stanje i tako de facto bila poništena izborna pobjeda koju je odnio Luiz Inácio Lula da Silva, kandidat ljevice.

Zašto ga nije i donio u periodu između listopadskih izbora i siječanjske inauguracije pobjednika, još je predmet analiza, ali prema navodima Financial Timesa, diskretan, no snažan pritisak SAD-a, prvenstveno preko brazilskih vojnih krugova, pridonio je da Bolsonaro odustane od nepriznavanja izbornoga rezultata.

Čak i kad bi uspio u žalbi na ovu presudu, u toku je još 16 istraga, pokrenutih u okviru drugih postupaka protiv njega, što mu političku budućnost čini vrlo skromnom. Među njima su i ostali neutemeljeni napadi na izborni sistem, slučaj dragulja (u vrijednosti od oko milijun eura) što ih je saudijska kraljevska kuća darovala njemu i njegovoj supruzi, koje nije prijavio, a onda ih pokušao prošvercati pri povratku u zemlju, kao i vrlo utemeljena sumnja da je, premda žestok i glasan protivnik cijepljenja protiv bolesti COVID-19 (zvao ju je "gripicom"), falsificirao vlastitu potvrdu o cijepljenju, kako bi mogao ući u SAD.

Jedan od težih postupaka jest i onaj u kojem se istražuje njegova uloga u poticanju i organiziranju nereda i demoliranja predsjedničke palače, zgrade Kongresa i Saveznog vrhovnog suda u Braziliji, 8. siječnja ove godine. Na kaznenu mu naplatu dolazi i zloupotreba socijalnih programa u predizbornoj kampanji, stvaranje sistema širenja lažnih vijesti, sumnjivi pregovori s bankama, itd. Vrlo mu ozbiljno prijeti i zatvorska kazna.

Bolsonaro se dakako brani da je riječ o politički motiviranom postupku i presudi, kunući se da se cijeli mandat striktno držao Ustava, "često i protiv volje". Riječ je, kaže, o političkom "nožu u leđa", baš kao i o ondašnjem stvarnom ubodu nožem u trbuh kad ga je, neposredno uoči izbora 2018., napao psihički poremećen čovjek, neuračunljiv za kazneni postupak.

Igrajući dakle na kartu žrtve, kaže da on "nije mrtav" i da ima još političke budućnosti. A kakva je budućnost bolsonarizma? Njegova ekstremno desna Liberalna stranka (PL, Partido Liberal), koja mu podmiruje visoke odvjetničke troškove i isplaćuje mjesečnu plaću nešto manju od 9.000 eura, ima velike planove za buduće izbore.

Na redu su lokalni, municipalni izbori, 2026. godine. U Brazilu ima 5.565 municipija kojima je na čelu prefekt, šef izvršne vlasti. Municipij/prefektura otprilike odgovara našoj općini, no s većim brojem stanovnika i s većim ovlastima. PL ima u planu osvojiti 1.500 prefektura, četiri puta više nego sadašnjih 360.

Bilo to realno ili ne, vidjet će se ima li Bolsonaro još dovoljno privlačnosti biračkom tijelu da mobilizira milijune birača. Ukoliko pak u međuvremenu završi u zatvoru, pitanje je hoće li ga ekstremna desnica napustiti i zamijeniti nekim drugim ili će nastaviti igrati na kartu njegova lažnog mučeništva.

Na prošlim predsjedničkim izborima predsjednik Lula pobijedio je Bolsonara s oko dva milijuna glasova više, od ukupno 118 milijuna valjanih glasova. Činjenica jest da je brazilsko biračko tijelo podijeljeno i da će bolsonarizam i dalje igrati značajnu ulogu u političkom životu.

Pošto je Michelle Bolsonaro, njegova supruga, dala izjavu iz koje se moglo razumjeti da bi ona bila voljna kandidirati se na idućim predsjedničkim izborima za četiri godine, Bolsonaro je na upit novinara izjavio da ona "nema dovoljno iskustva". No ima zato glavnu ulogu u televizijskim spotovima koje posljednjih tjedana objavljuje Liberalna stranka. Čini se da je predsjednik stranke Valdemar Costa Neto sklon njoj kao rješenju za nastalu situaciju.

No ipak je vjerojatniji kandidat za ulogu Bolsonarova nasljednika na idućim predsjedničkim izborima Tarcísio de Freitas, njegov bivši ministar infrastrukture, guverner moćne Savezne države São Paulo, ekonomskog, sveučilišnog i kulturnog motora zemlje, koja proizvodi otprilike trećinu brazilskoga bruto društvenog proizvoda.