Grupa od četrdeset znanstvenika i znanstvenica nedavno je upozorila da bi probijanje komercijalnog plovnog puta kroz močvarno područje Pantanal na tromeđi Brazila, Bolivije i Paragvaja rezultiralo ekološkom katastrofom. Pantanal se često naziva "kraljevstvom vode", a sastoji se od više od 1.200 rijeka i potoka. Pored složene mreže nadzemnih, u Pantanalu se nalazi i raznovrsna i kompleksna mreža podzemnih voda. Impresivna bioraznolikost ovisi o obrascu sezonskih poplava, a probijanje plovnog puta trajno bi promijenilo prirodni ciklus poplava i opasno smanjilo močvarno područje, ističu znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Science of the Total Environment.
Pantanal spada među biološki najraskošnije ekosustave na svijetu u kojem živi najmanje 380 vrsta riba, 580 vrsta ptica i više od 2.200 različitih vrsta biljaka. Jedno je od glavnih svjetskih utočišta za jaguare, ali i dom golemim riječnim vidrama, divovskim armadilima i prekrasnim plavim papigama – hijacintnim arama. "Pantanal je poput Noine arke. Dom je životinjama koje nestaju, mjesto gdje one kojima prijeti izumiranje mogu preživjeti", kazao je medijima Pierre Girard, profesor na brazilskom sveučilištu Mato Grosso.
Brazilska je vlada posljednjih godina razvijala planove za radove na rijeci Paragvaj, jednoj od glavnih vodnih arterija Pantanala, koju se planira pretvoriti u industrijsku brodsku transportnu rutu. Gornji tok rijeke (700 kilometara) planira se pretvoriti u vodni put Paragvaj-Paraná. Tijekom 2022. i 2023. izdane su dozvole za izgradnju lučkih objekata unutar Pantanala, a građevinski materijal je na teren počeo stizati prije šest mjeseci. Uz izgradnju komercijalnog plovnog puta došlo bi i do ekspanzije industrijskog uzgoja soje. Teglenicama bi se iz područja proizvodnje u Brazilu, Paragvaju i Boliviji soju prevozilo do obalnih luka u Urugvaju i Argentini. Uz soju, "vruća" roba za izvoz su šećer, kukuruz, cement, željezo i mangan, a tržišta na koja se cilja su Sjeverna Amerika, Europa i Azija.
Znanstvenici upozoravaju da je gornji tok rijeke Paragvaj krivudav i plitak, i da bi ga se učinilo plovnim za velike teglenice moralo bi se posegnuti za metodama opsežnog jaružanja i razaranja riječnih obala. Jaružanje bi rezultiralo "ozbiljnom degradacijom globalno izuzetne bioraznolikosti Pantanala", a ugrožena bi bila i egzistencija domorodačkih zajednica koje žive na području Pantanala. Čak i uz ekstenzivno jaružanje, znanstvenici vjeruju da bi zbog sve intenzivnijih klimatskih promjena i smanjenih poplava posljednjih godina razina vode u rijeci bila preniska da omogući sigurnu plovidbu.
U radu navode da bi razvoj željezničkih ruta bio pouzdaniji i manje štetan način transporta robe na području Pantanala. Osim toga, isušivanjem i smanjivanjem poplavnog područja povećao bi se rizik od požara, a ove su godine u Pantanalu već zabilježeni najgori požari u povijesti mjerenja. Od 1985. Pantanal je izgubio oko 80 posto svoje površinske vode. Izgradnjom komercijalnog plovnog puta močvara bi postala još suša i osjetljivija na šumske požare. U svakom slučaju, Pantanalu se loše piše ako brazilska vlada ne promijeni svoju politiku. Da se stvari ne kreću u tom smjeru, svjedoči odgovor koji je iz nadležnih ministarstava stigao na rad zabrinutih znanstvenika – zaključili su da se radi samo o dokumentu koji sadrži "mišljenja".
