Nešto manje od godinu dana nakon što je bivši predsjednik Bolivije Evo Morales podnio ostavku zbog optužbi za izbornu prijevaru, na izborima koji su održani prošle nedjelje ponovno je, s 52,4 posto glasova, pobijedila njegova stranka Pokret prema socijalizmu (MAS). Izabrani predsjednik postao je Luis Arce, Moralesov ministar ekonomije i javnih financija za čijeg je mandata provedena nacionalizacija ključnih industrija te su zabilježeni značajan rast BDP-a i smanjenje stope siromaštva.
Vodeći opozicijski kandidat Carlos Mesa, koji je predsjedničku funkciju već obnašao prije nego što je Morales došao na vlast, dobio je značajno manjih 31,5 posto glasova. Izlaznost na izbore na kojima su birani i članovi parlamenta i predsjednik države bila je 88 posto, što je rekord čak i za Bolivijce koji su poznati kao izrazito mobiliziran narod sklon organiziranim masovnim protestima, ekonomskim blokadama i okršajima s represivnim snagama. Bili su to prvi izbori nakon prošlogodišnjeg državnog udara izvršenog neposredno nakon što je Morales osvojio četvrti mandat. Promatrači regionalne asocijacije Organizacija američkih država (OAS), u kojoj dominiraju predstavnici desničarskih proameričkih vlada, tom su prilikom, zajedno s delegacijom Evropske unije i nekoliko zapadnih zemalja, bez konkretnog obrazloženja izbore proglasili neregularnima. I tadašnji Moralesov protukandidat Carlos Mesa unaprijed je bio najavio da će opozicija osporavati rezultate izbora, da bi nakon proglašenja Moralesa pobjednikom izbili masovni protesti u kojima su vojska i policija vrlo brzo stale na stranu opozicije, a zabilježen je i niz masovnih kršenja ljudskih prava Moralesovih pristaša. Ovako militarizirana opozicija Moralesu je potom izdala ultimatum da odstupi s dužnosti, što je on i učinio bojeći se eskalacije krvoprolića te otišao u Argentinu gdje je dobio politički azil.
Tijekom 13 godina na čelu države Moralesov MAS poduzeo je niz dubinskih reformi u cilju smanjenja ekonomskih nejednakosti i obespravljenosti starosjedilačkog stanovništva, pa se stopa siromaštva u tom periodu smanjila za čak 60 posto. No tim je reformama razjario bjelačku ekonomsko-političku oligarhiju koja je svoju premoć nakon puča iskazala i formiranjem vlade bez ijednog predstavnika autohtonih naroda. Ovog puta uz promatrače OAS-a izbore su pratili i predstavnici nekoliko neovisnih organizacija koji su, zajedno s nekolicinom novinara, bili zastrašivani od strane nekih ministara i desnih paravojnih snaga, a rezultati izbora kasnili su nekoliko sati, bez ikakvih informacija o izlaznim anketama.
Uz sudski proces na kojemu bi se trebale rasvijetliti okolnosti lanjskog državnog udara i represije nad MAS-ovim pristašama, izabrani predsjednik Luis Arce najavio je da će njegova vlada primijeniti protekcionistički ekonomski pristup kada je u pitanju eksploatacija litija. Taj je metal izrazito važan za globalnu tehnološku industriju, a Bolivija raspolaže najvećim rezervama na svijetu. Za razliku od desne opozicije, koja je eksploataciju litija bila nakanila liberalizirati i prepustiti međunarodnim multinacionalnim kompanijama, Arce je rekao da ona uz jak državni nadzor može postati najveći generator ekonomskog rasta i zaposlenosti.
