Prošle nedjelje, tjedan dana nakon inauguracije kojom je Luiz Inácio Lula da Silva, predstavnik demokratske ljevice, preuzeo dužnost 39. predsjednika brazilske republike, u modernoj i lijepoj Braziliji, od 1961. glavnom gradu te velike zemlje, došlo je do velikih nereda u kojima su tisuće ljudi napale i demolirale sjedišta zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Jair Bolsonaro, eksponent krajnje desnice, kojemu je sa Starom godinom istekao predsjednički mandat, otvoreno se hvalio da mu je uzor Donald Trump i njegov nacionalistički populizam, godinama je radikalizirao svoju izbornu bazu, baš kao i Trump, antisistemskom retorikom, hranio nepovjerenje u nacionalni politički sistem i izborni postupak i na kraju odbio priznati gubitak izbora. Ne samo da nije čestitao pobjedniku, nego je i dva dana prije isteka mandata otputovao u SAD, na Floridu, prekinuvši tradiciju da, kao odlazeći predsjednik, uruči predsjedničku lentu svom nasljedniku.
Kao što su Trumpovi pristaše u Washingtonu prije dvije godine napali Kongres, Bolsonarovi su pristaše prodrli sada u Kongres i, još gore, i u predsjedničku palaču i u sjedište Saveznog vrhovnog suda, napadajući demokratske institucije kao takve, što je na simboličkoj razini još veći napad na demokratsku pravnu državu. Porazbijali su vanjska stakla i demolirali interijer tih krasnih triju zgrada koje je projektirao Oscar Niemeyer, a maštovito ih na Trgu triju vlasti rasporedio urbanist Lúcio Costa, u glavi zamišljenoga amazonskoga leptira koji mu je poslužio kao nadahnuće za tlocrt urbanističkoga plana novoga glavnoga grada na Centralnoj visoravni, na tisuću metara nadmorske visine, u točki za koju geografi kažu da je zemljopisno središte Brazila.
Sve tri zgrade, kao i cijela Brazilija, zaštićene su arhitektonske cjeline UNESCO-ve svjetske baštine, uključujući i interijere. Teroristi, kako ih kvalificira ne samo većina brazilskih medija, nego i centralna vlast, porazbijali su namještaj i pokrali oružje i umjetnine. Uništili su ili teško oštetili brojna vrijedna umjetnička djela koja su ih ukrašavala, uključujući, među ostalima, i prekrasno platno velikoga formata koje je naslikao Di Cavalcanti (1897. – 1976.), jedno od najvećih imena brazilskoga likovnog modernizma. Krasilo je predvorje predsjedničke palače Planalto.
Pučisti su stigli u Braziliju ujutro, u stotinjak autobusa, i okupivši se sa svojim sumišljenicima koji već tjednima pod šatorima borave ispred zgrada glavnih stožera oružanih snaga, krenuli na otprilike osam kilometara dug rušilački pohod na Trg triju vlasti. U direktnom televizijskom prijenosu iz helikoptera u prva dva sata bilo je iznenađujuće uočiti koliko im se malen broj policajaca suprotstavlja. Potom je policiji i žandarmeriji stiglo pojačanje iz susjednih saveznih država, intervenirali su vodenim topovima, suzavcem i gumenim mecima, te su ih potisnuli na široku aveniju Esplanada dos Ministérios. Za preuzimanje kontrole bilo im je potrebno oko četiri sata od početka nereda.
Ubrzo su stigle reakcije međunarodne zajednice s osudama pokušaja udara. Među prvima se oglasio predsjednik Čilea Gabriel Boric, pa veleposlanik EU u Braziliji i španjolski premijer Pedro Sánchez. Potom su stigle čak tri reakcije iz SAD-a, ona predsjednika Bidena, potom njegova savjetnika za nacionalnu sigurnost, pa ministra vanjskih poslova, francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i brojnih drugih šefova država i vlada iz Latinske Amerike i ostatka svijeta, uključujući i osudu hrvatske vlade.
Anderson Torres, do Nove godine Bolsonarov ministar pravosuđa,a potom sekretar za sigurnost u distriktu Brazilija, prikladno je dan uoči nereda bio otputovao na Floridu. Navečer ga je guverner Ibaneis Rocha, stari Bolsonarov pristaša, nakon osude događaja, smijenio, premda ga je on sam na tu dužnost imenovao tjedan dana prije, nakon novogodišnje smjene vlasti. No to mu nije pomoglo. U toku noći guvernera je na devedeset dana, u kojem roku će se provesti postupak njegova impeachmenta, suspendirao Alexandre Moraes, predsjednik Višeg izbornog suda i sudac Vrhovnog suda, već mjesecima meta Bolsonarove politike i njegovih sljedbenika, zbog vođenja izbornoga postupka i potvrđivanja Lulinog legalnog i legitimnog izbora. Moraes je izdao i nalog za pritvaranje bivšeg sekretara, kao i također smijenjenoga zapovjednika žandarmerije distrikta.
Predsjednik Lula nalazio se u državi São Paulo. Navečer se, vidno uzbuđen, obratio naciji, kvalificirajući događaj kao "barbarstvo", a sudionike "fašistima", jasno pripisavši događaje Bolsonaru. Potom je pročitao predsjedničku uredbu i odmah je potpisao. Njome je pokrenuo "saveznu intervenciju", kojom centralna vlast preuzima odgovornost za sigurnost u Saveznom Distriktu. Riječ je o prvoj, najblažoj ustavnopravnoj karakterizaciji izvanrednih situacija, kojom se oduzimaju ovlasti federalnim jedinicama i prenose se na saveznu vladu, a ne uključuje angažiranje vojske.
U toku noći postalo je jasno kako pučisti nisu uspjeli u svojoj namjeri da izazivanjem nereda i traženjem vojne intervencije potaknu generale da izvrše udar i preuzmu vlast. U Brazilu je sjećanje na mračnu vojnu diktaturu (1964. – 1985.), osim kod Bolsonara i krajnje desnice, preteško da bi se vojska upustila u takvu avanturu, premda očito postoji značajan dio pripadnika policije, žandarmerije i vojske koji je sklon bolsonarizmu (pogotovo kod žandarmerije u Saveznom Distriktu), onaj koji stavlja ideološke sklonosti u prvi, a svoju dužnost štićenje zakona i Ustava u drugi plan.
U ponedjeljak se ujutro sastao savezni kabinet za institucionalnu sigurnost. Na izvanrednoj se sjednici sastao i Kongres koji je potvrdio Lulinu uredbu. U utorak je predsjednik republike okupio vođe svih organa zakonodavne, pravosudne i izvršne vlasti, guvernere 27 saveznih država. Samo se trojica nisu odazvala (jedan je u inozemstvu, drugi operiran, treći suspendiran), ali su došli njihovi zamjenici. Jasno iskazavši zajedništvo, osudili su nedjeljne događaje kao teroristički čin i napad na samu srž demokracije i brazilsko društvo te objavili da su već pokrenuti kazneni postupci protiv sudionika nereda i njihovih još nepoznatih financijera i organizatora. Istovremeno su privedeni svi šatoraši i razmontirani šatori i poljske kuhinje ispred vojnih stožera. Ukupno je lišeno slobode i pod istražnom je obradom više od 1200 ljudi.
U pet saveznih država spriječeni su pokušaji blokiranja pristupa rafinerijama nafte i cestovne blokade, što je započelo istovremeno s pokušajem puča u glavnom gradu. U dvjema saveznim državama nepoznati počinitelji pokušali su prekinuti dalekovode i spriječiti opskrbu električnom energijom.
Dok se kaznena odgovornost još utvrđuje, ona politička posve je jasna. Bolsonaro i njegova sljedba ne mogu izbjeći tešku političku osudu za napad na samu demokraciju, nerede i pokušaj izazivanja državnog udara.
