Ponedjeljkom u 11 i 30 turisti mogu iz daljine promatrati predsjednika republike kako tradicionalno nadgleda smjenu kraljevske straže s verande palače Carondolet u Quitu. Ime joj je ostavio francuski inženjer François-Louis de Carondelet, malteški vitez, ovlaštenik španjolskoga kralja, koji je bio predsjednik Kraljevske audijencije, neke vrsti vlade tokom ekvadorskog kolonijalnog razdoblja.
Podignuta na glavnom trgu povijesnoga centra, osamnaestostoljetna palača na popisu je UNESCO-ve Svjetske baštine i sjedište je vlasti i službena rezidencija predsjednika Ekvadora. Od prijevremenih izbora održanih u kolovozu 2023., pošto je Guillerme Lasso raspustio parlament i podnio ostavku da spriječi svoju smjenu, tu dužnost obavlja Daniel Noboa, mlađahan predsjednik koji će krajem ove godine napuniti 38 godina.
U nedjelju se održava drugi krug izbora na kojima će više od 13,7 milijuna birača odlučiti hoće li on nastaviti voditi zemlju ili će tu zadaću preuzeti njegova suparnica, Luisa Gonzáles, koja je u prvom krugu izbora, održanom 9. veljače, osvojila gotovo jednak broj glasova kao Noboa: ona 44,00 posto, on 44,17 posto. Razlika je bila nevjerojatno mala i iznosi samo 16.746 glasova.
Luisa Gonzáles, pravnica, kandidatkinja je stranke Movimiento Revolución Ciudadana, "Pokret građanska revolucija", lijeve orijentacije, čija je i predsjednica. Dok je predsjednik države, u tri uzastopna mandata do 2021., bio Rafael Correa, obnašala je različite dužnosti u njegovim vladama i nastavljač je njegove političke platforme, što je i isticala u kampanji.
Zalaže se za tzv. "socijalizam XXI. stoljeća". Taj je koncept izvorno formulirao njemački sociolog Heinz Dietrich Steffan, a svjetsku je projekciju doživio kad ga je 2005. u svom govoru na Petom socijalnom forumu iznio Hugo Chávez, tadašnji predsjednik Venezuele. U Latinskoj Americi, u raznim prilagođenim varijantama, politički su ga zagovarali i Rafael Correa i isprva Lenín Moreno koji ga je naslijedio, a i npr. Fernando Lugo u Paragvaju, Evo Morales u Boliviji, Nicolás Maduro u Venezueli, dijelom i Lula da Silva u Brazilu.
Novi predsjednik suočit će se s visokom stopom nasilja. U siječnju je u Ekvadoru zabilježeno 750 ubojstava, 45 posto više nego u siječnju 2024. Kriminal je uvjetovan siromaštvom i visokom nezaposlenošću, posebno mladih. Nacionalna skupština je fragmentirana, nitko nema većinu, što predsjednika tjera na nestabilne saveze
Gonzáles smatra kako je uloga države da u mješovitoj ekonomiji regulira ekonomiju demokratskim planiranjem i da ima jaku redistributivnu ulogu, sa snažnim socijalnim politikama, koja će nastojati smanjiti goleme društvene razlike u zemlji, pokušati ublažiti siromaštvo, pa tako i smanjiti visoku stopu nasilnoga kriminala. Na vanjskom planu zalaže se za čvršće povezivanje s drugim lijevim vladama Latinske Amerike, kao što su to Brazil ili Meksiko, s kojim su poremećeni odnosi nakon prošlogodišnjeg upada policije u meksičku ambasadu.
Za vrijeme predizborne kampanje žestoko je kritizirala Noboine poteze u području sigurnosti, ljudskih prava i energetske politike, tražeći da se ponovo uspostavi Correin model u kojem je država igrala snažniju ulogu. Također je predložila plan za ponovno društveno uključivanje i prevenciju kriminala.
Daniel Noboa, poduzetnik i političar, kandidat je desne orijentacije. Stranka mu je Acción Democrática Nacional, "Nacionalna demokratska akcija". Pripada tzv. "antikorreizmu", dakle krugovima političara, ekonomista i poduzetnika koji žestoko kritiziraju Correin pogled na ulogu države. Rodio se u Miamiju i ima državljanstvo SAD-a. Otac mu je milijarder Álvaro Noboa, najmoćniji gazda i najbogatiji čovjek u Ekvadoru, "kralj banana" (koje i mi ovdje jedemo), brodovlasnik, bankar, vlasnik ili dioničar beskrajnoga niza drugih kompanija i, prema Forbesu, krajnje beskrupulozan tip koji se nije libio nakon smrti oca, također milijardera, u ostavinskom postupku izvarati braću i pomajku. I sam se pet puta neuspješno natjecao na predsjedničkim izborima.
Daniel je studirao u New Yorku i stekao zvanje menadžera, a javnu upravu magistrirao na Harvardu. Neoliberalnih je pogleda i smatra da državu valja voditi kao poduzeće, sa što je moguće manjim rashodima. Želi razvijati dobre odnose s konzervativnim međunarodnim protagonistima. Susreo se nedavno i s Donaldom Trumpom, u privatnom posjetu, u Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi. Susret je predstavio kao velik diplomatski uspjeh koji dokazuje podršku SAD-a njegovoj kandidaturi na predstojećim izborima. No pojavile su se i sumnje nije li Noboa možda uplatio masnu svotu kako bi se susreo s Trumpom i potom to iskoristio u kampanji.
Kad se vratio u Quito, izjavio je da je razgovor bio "pozitivan i privatan" te da su razgovarali o pitanjima migracije i Venezuele. Bijela kuća nije izdala nikakvo službeno saopćenje, jedino je Trump objavio njihovu fotografiju na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Možda je i to razlog što je Ekvador nekidan, kad je Trump carinama ošinuo svijet, prošao prilično dobro, odrezavši mu samo deset posto. U kratkom vremenu predsjednikovanja dao je vojsci policijske ovlasti u pokušaju razbijanja organizirane trgovine drogom i izazvao nekoliko kontroverzi, kad se npr. u aferi "Pandora Papers" otkrilo da je vlasnik dvaju poduzeća u poreznim rajevima.
Treći faktor koji će igrati ulogu, premda neformalnu, jeste Movimiento de Unidad Plurinacional Pachakutik, "Pokret višenacionalnoga jedinstva Pačakutik" (prema imenu vladara države Inka u XV. stoljeću). Riječ je o relativno snažnoj stranci/pokretu autohtonih naroda, političkoj platformi raznih društvenih organizacija, koja se bori za zaštitu prava domorodačkih zajednica i za okolišne politike. U zemlji ima naime oko sedam posto autohtonih državljana, uglavnom iz etnolingvističkih zajednica Kečua. Leonidas Iza, predsjednik Konfederacije nacionalnih domorodačkih zajednica, bio je njihov kandidat. U prvom je krugu osvojio 5,25 posto, odnosno 538.456 glasova. Ti glasovi itekako mogu odnijeti prevagu u konačnom ishodu izbora.
S kojim će se izazovima susresti kandidat koji bude izabran? Nesigurnost i visoka stopa nasilja jedan su od najznačajnijih faktora. Siječanj ove godine, sa 750 ubojstava, 45,04 posto više nego u siječnju 2024., najkrvaviji je mjesec u novijoj povijesti. Kriminal je uvjetovan i siromaštvom te visokom nezaposlenošću, pogotovo mlađih naraštaja, u zemlji koja je raskrižje na putu droge iz Kolumbije u Sjevernu Ameriku i Europu. Fragmentirana Nacionalna skupština u kojoj nitko nema većinu zahtijeva pak da predsjednik sklapa nestabilne saveze kako bi se uopće mogli usvajati zakoni.
Na prošlogodišnjem indeksu percepcije korupcije koji sačinjava Transparency International, Ekvador dijeli, zajedno s Angolom, Kenijom, Šri Lankom, Togom i Uzbekistanom, 121. mjesto između 180 zemalja, nakon pada za 6 mjesta u odnosu na 2023. godinu (Hrvatska je na 63. mjestu, također u padu u odnosu na godinu prije).
