Pet je sudaca Prvoga vijeća brazilskog Saveznog vrhovnog suda prošloga tjedna dva dana javno zasjedalo i raspravljalo o potvrđivanju optužnice koju je Vrhovno odvjetništvo Republike (tj. savezno tužilaštvo) prije mjesec dana podnijelo protiv bivšeg predsjednika republike. Jair Messias Bolsonaro i drugih sedam okrivljenika optuženi su, pored drugih kaznenih djela koja im se stavljaju na teret, za planiranje, organiziranje i pokušaj državnoga udara koji je kulminirao 8. siječnja 2023., tjedan dana pošto je izabrani predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva stupio na dužnost.
Tada je organizirana skupina demonstranata nahrupila na simbole brazilske demokratske pravne države, provalila u sjedište predsjednika republike, u Kongres i Vrhovni savezni sud i devastirala ih, uz zamjetnu odsutnost policije i žandarmerije koje nisu dobile naređenje da interveniraju, u namjeri da vojska intervenira i preuzme vlast. Udar nije uspio, a istraga je ubrzo pokazala da je riječ o širem djelovanju visokih vojnih i policijskih struktura koje je privukao bolsonarizam i uopće ekstremna desnica.
Jair Bolsonaro i ostali okrivljenici izjasnili su se nevinima i tvrde da su žrtve političkog progona. No optužnica je temeljito razmotrena i jednoglasno potvrđena. Bit će im dakle suđeno i prijete im dugogodišnje, čak i višedesetljetne zatvorske kazne.
Sudac-izvjestilac bio je Alexandre de Moraes, trn u oku Bolsonaru i bolsonaristima još otkako je kao predsjednik Višeg izbornog suda donosio odluke koje su odbijale Bolsonarove pokušaje da se ponište izbori na kojima je pobijedio Lula, zbog tobožnje nepouzdanosti i nevjerodostojnosti elektroničkih glasačkih kutija, i sudio mu u postupku oduzimanja pasivnog biračkog prava.
Lula je na izborima pobijedio Bolsonara osvojivši 50,9 posto. Birači su podijeljeni, a Brazil polariziran. Bolsonaro se nema pravo kandidirati na sljedećim izborima, oduzeto mu je pasivno biračko pravo, prvi kandidati desnice se naziru, a bivši je predsjednik uvjeren da će on biti i budući predsjednik
Pored samoga bivšeg predsjednika, optuženici su Alexandre Ramagem, sada savezni zastupnik i nekadašnji šef Abina, brazilske obavještajno-sigurnosne agencije, admiral Almir Garnier, tada zapovjednik Ratne mornarice, general Paulo Sérgio Nogueira, bivši ministar obrane, Anderson Torres, bivši ministar pravosuđa, a u vrijeme pokušaja udara odgovoran za sigurnost u Saveznom distriktu Brazilija, zatim Mauro Cid, potpukovnik Kopnene vojske i bivši Bolsonarov ađutant, koji je nakon propasti državnoga udara postao pokajnik i surađivao u istrazi, general Edson Leal Pujol, bivši zapovjednik Kopnene vojske te general zbora Walter Souza Braga Netto, bivši ministar obrane i načelnik Bolsonarova Vojnog ureda te njegov kandidat za potpredsjednika republike na izborima koje je izgubio od Lule.
Riječ je o postupku od povijesnoga značaja. Brazil nije nikad prije sudio nekom bivšem predsjedniku ili generalima zbog državnih udara. Posljednja je diktatura kojoj se Bolsonaro toliko divi (on je i sam kapetan, tj. satnik u rezervi), završila zakonom o amnestiji i nitko nije odgovarao za brojna mučenja i ubojstva što ih je počinio represivni vojni i policijski aparat.
Već sami visoki vojni činovi i najodgovornije dužnosti što su ih optuženici obnašali svjedoče o ozbiljnosti cijeloga tog slučaja. Sudsko je vijećanje proteklo u atmosferi povijesnih asocijacija, ne samo zbog prirode postupka, nego i stoga što se održavalo nekoliko dana uoči 61. godišnjice državnoga udara kojom su generali 31. ožujka 1964. uspostavili vojnu diktaturu. Dvoje ju je sudaca izričito i spomenulo. Flávio Dino upozorio je na humanu dimenziju, na brojne ljudske žrtve, a Cármen Lúcia podsjetila je da se Brazil posljednje diktature riješio i vratio u demokraciju tek 1985. godine.
Optuženicima će se suditi za više teških kaznenih djela, među kojima su ona najteža pokušaj nasilnog ukidanja demokratske pravne države, pokušaj državnog udara i udruženi oružani zločinački pothvat. Plan udara sadržavao je također namjeru fizičke likvidacije: trebali su biti ubijeni predsjednik Lula, njegov potpredsjednik Geraldo Alckmin i savezni sudac Alexandre de Moraes. Tužilaštvo je utvrdilo da je Bolsonaro vođa zavjere koja je pripreme za otpor, ukoliko on izgubi izbore, započela još 2021. godine, u pola njegova predsjedničkog mandata.
Brzina kojom postupaju Savezna policija, tužilaštvo i Vrhovni savezni sud svjedoči da će suđenje uskoro početi, jer je iduća godina izborna i mora se, što je to više moguće, izbjeći da se suđenje povezuje s izbornim postupkom, premda to neće biti moguće potpuno izbjeći. Prema Ustavu, u listopadu se iduće godine moraju održati izbori za dio Zastupničkoga doma i Senata te za predsjednika republike koji će svoj mandat započeti 1. siječnja 2027.
Bolsonaro se na tim izborima neće moći natjecati. Već je izgubio pasivno biračko pravo na razdoblje od osam godina presudom Višeg izbornog suda iz lipnja 2023. godine, donesenom zbog sustavnog iznošenja lažnih i iskrivljenih činjenica o izbornom postupku kojim je ugrozio "poštene i uravnotežene izbora, što je moglo utjecati na jednakost prilika za kandidate". Kazna istječe 2. listopada 2030. godine, kad će imati 75 godina života. A i da nema te presude, prema brazilskom zakonu "o čistoj kaznenoj evidenciji", ne bi se mogao kandidirati ni na kojim izborima, jer je protiv njega podignuta pravosnažna optužnica. Tako je desnica, uključujući i ekstremnu desnicu, ostala bez svog prirodnog kandidata na idućim predsjedničkim izborima.
Ne treba zaboraviti da je na prošlim izborima, u drugom krugu, od ukupno 124 milijuna, Lula osvojio 50,9 posto glasova, a to je samo 2,1 milijun glasova više od Bolsonara. Biračko je tijelo dakle podijeljeno, brojni su glasači desnice i ekstremne desnice, pa se postavlja pitanje tko će ga naslijediti. Promatrači drže da bi, bar kako sada stoje stvari, najviše izgleda imao Tarcísio de Freitas, sadašnji guverner Savezne države São Paulo, koji otvoreno kaže da je Bolsonaro "njegov lider koji će dokazati da je nevin", premda on sam ne pripada njegovoj ekstremno desnoj Liberalnoj stranci (PL). Oglasili su se i guverner Savezne države Goiás, Ronaldo Caiado i Ratinho Júnior, guverner države Paraná. Ni oni ne pripadaju PL-u. Kandidati se dakle pomalo počinju ukrcavati.
Sam Bolsonaro kaže da će idući predsjednik biti "ili Jair ili Messias ili Bolsonaro". Dakle, očekuje da će se moći kandidirati. Kako? Tako da se poništi postojeća presuda, što je malo vjerojatno, ili da bude oslobođen na ovom i idućim suđenjima. I to je malo vjerojatno.
Kako onda? U Kongresu kruži nacrt zakona o amnestiji koji su uspjeli isposlovati njegovi pristaše, u kojem se kaže da se amnestija odnosi na "sve one koji su sudjelovali u demonstracijama od 30. X. 2022. do danas". Bolsonaro se uzda da se termin "demonstracije" odnosi i na one koji su ih orkestrirali i vodili i na to računa.