Brazilski su generali ovih dana zabavljeni zanimljivim problemom. Ako Jair Bolsonaro bude proglašen krivim i osuđen na zatvor, kamo s njim? Budući da je kapetan u rezervi, to jest satnik u pričuvi kopnene vojske, ima pravo služiti kaznu u vojnom zatvoru. No on je i bivši brazilski predsjednik (1919. – 2022.), pa nije red da bivši vrhovni zapovjednik služi kaznu s običnim oficirskim osuđenicima.
Prostor namijenjen zatvorenim bivšim predsjednicima, ali civilima, nalazi se u objektu Glavnoga stožera. Mora se dakle naći neko zgodno mjestašce usporedivo s prostorom gdje se obavljaju stožerne dužnosti. To je pravo predviđeno Vojnim kaznenim zakonikom koji je mudro predvidio da će možda trebati zatvarati i ministre, parlamentarce i visoke oficire. Odredbe se odnose i na bivše predsjednike, jer su oni za vrijeme mandata bili i vrhovni zapovjednici Oružanih snaga.
Ali takva rješenja nisu pogodna za Bolsonara, jer bi taj zatvorenik u nekom od takvih prostora možda mogao poticati i nered, smatraju generali. Vjerojatno je tako da će zatvorenik Bolsonaro do isteka kazne, ako bude osuđen, ubijati vrijeme u nekom od objekata Savezne policije, kao da je najobičniji civil.
Kao što su to uostalom bili i sadašnji predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, čelnik brazilske ljevice, koji je 580 dana zatvora uživao u gostoprimstvu saveznih policajaca u Curitibi, dok mu namještena presuda nije poništena, a Michel Temer, također bivši predsjednik (2016. – 2019.), nepuna dva mjeseca kod njihovih kolega u Riju de Janeiru, dok nije shvaćeno kako nije red da se poštenog čovjeka sumnjiči za korupciju.
Lula je na robiji imao veliku prostoriju s krevetom i dvama stolovima, kupaonicu i televizor. Temer pak nije imao televizor, no to mu nije nikako moglo smetati, s obzirom na kvalitetu brazilskih televizijskih programa prema kojima se i HRT čini olimpskim uzorom informativnog, edukativnog i zabavnog TV-programa.
Bolsonaru se na teret stavlja više teških kaznenih djela. Optužen je za organiziranje udruženog zločinačkog pothvata kojim je planiran državni udar nakon Luline pobjede na predsjedničkim izborima listopada 2022. godine. Bio je vođa pokušaja udara, znao je za plan da bude likvidiran predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, imao je već i pripremljen govor koji će održati čim udar bude proveden, zaključio je savezni državni odvjetnik, to jest glavni tužilac, u optužnici dostavljenoj Saveznom vrhovnom sudu u Braziliji prošloga utorka, odnosno 18. veljače.
Već mu je od sredine 2024. na snazi optužnica za krađu više komada nakita od bijeloga zlata s draguljima i vrijednoga sata što ih je od Saudijaca dobila na dar njegova supruga Michelle. Nakit u vrijednosti od oko 850.000 eura pokušao je zatajiti, a sat je i uspio zatajiti. Mauro Cid, njegov ađutant, posvjedočio je da ga je dao prodati za 82.000 eura i Bolsonaru uručio gotovinu.
Potpukovnik Cid odigrao je ključnu ulogu i u ovom, najtežem postupku. On se naime pokajao za sudjelovanje u pokušaju puča i odlučio da u zamjenu za slobodu dostavi Saveznoj policiji sve papirnate i audiovizualne dokumente koje je posjedovao i za koje je znao te da svjedoči o uroti. To je istražiteljima omogućilo da optužnicu obilno potkrijepe čvrstim dokazima. Tužitelji kažu da je ona na čvrstim temeljima, neoboriva. A Bolsonaro dakako tvrdi da je žrtva političke montaže.
Pored njega, optuženo je i više generala za razne uloge u pokušaju puča te ostalih sudionika, još ukupno 33 osobe. Ti će kazneni postupci razjasniti što se sve dogodilo i što se moglo dogoditi 8. siječnja 2023., tjedan dana poslije Luline svečane inauguracije, kad je gomila od više tisuća ljudi, očigledno organizirana, prodrla u zgrade Predsjedništva, Kongresa i Saveznoga vrhovnog suda, simbole triju grana brazilske državnosti, i devastirala ih, uz upadljivu odsutnost te potom zakašnjelu i mlačnu reakciju službi sigurnosti.
Slično kao što se dogodilo dvije godine prije u Washingtonu, kad su manifestanti upali u zgradu Kongresa i devastirali je. A Trump je nedavno amnestirao sve sudionike tih događaja. Kad je objavljena vijest o optužnici, Bolsonaro ju je komentirao jednom od svojih često rabljenih analitičkih misli, naime da mu se za zatvor "živo j..e". On računa na nekoliko okolnosti koje bi mu možda mogle stvoriti uvjete za povoljnije ishode i hvata se za njih.
Jedna se od njih i ostvarila. U SAD-u je preuzeo vlast njegov ideološki uzor Donald Trump i Bolsonaro očekuje da će "njegov prijatelj" – premda ga je "prijatelj" posve ignorirao dok su oba bili predsjednici – založiti za nj i izvršiti pritisak kako bi se i u Brazilu, jel'te, uveo red koji Trump raspiruje u SAD-u i ostatku svijeta. Druga mu je uzaludna nada da će Lula napustiti vlast prije isteka mandata i da će njegovi doći na vlast (sam Bolsonaro sudski je izgubio pasivno biračko pravo do 2030.).
Predsjedniku je naime popularnost prilično opala. Istraživanje Quaest pokazalo je krajem siječnja da 49 posto ispitanika ne odobrava Lulin rad i rezultate, a 47 posto ih odobrava. To je prvi put da je postotak neodobravanja viši od odobravanja. Lula je odgovorio da "valja imati strpljenja" i da je prerano istraživati javno mnijenje za izbore 2026. godine. "Prerano je ocjenjivati vladine rezultate nakon samo dvije godine", kaže.
Bolsonarovi sljedbenici u Kongresu puštaju glasine kako će se potruditi da izglasaju amnestiju Bolsonaru, ukoliko Lula ne spriječi da Flávio Dino, sudac u Saveznom vrhovnom sudu, zadužen za istraživanje parlamentaraca, nastavi istraživati protuzakonite postupke kongresnika-bolsonarista. Lula naime u Kongresu nema većinu, nego slaže takozvani centrão, doslovce "veliki centar", to jest ad hoc koaliciju stranaka koja se okuplja oko pojedinog predsjednikovog programa u zamjenu za sudjelovanje u raspodjeli proračunskih sredstava. To je uobičajen način političkoga rada u Braziliji.
Lula zaključuje polovinu mandata nesumnjivo obilježenu pozitivnim rezultatima. Ekonomija sve više raste, premda stanovništvo žali za još višim i bržim ekonomskim napretkom, kao što je bio onaj za vrijeme njegova prva dva mandata. Zemlja je institucionalno stabilna, vraćena je u sve međunarodne forume nakon gotovo potpune izolacije za vrijeme Bolsonara.
Štoviše, Brazil u veoma važnim međunarodnim organizacijama kao što su Mercosul ili BRICS igra istaknutu ulogu i zemlja je pozicionirana kao relevantan sudionik u međunarodnim odnosima. No zabilježio je i neuspjeh važne diplomatske inicijative prema susjednoj Venezueli, gdje Nicolás Maduro nije izašao u susret njegovu zahtjevu da izbornom dokumentacijom dokaže svoju pobjedu.
