Nezavisnost Kurdistana realpolitički nije moguća, a pakleni je zadatak postići aranžman koji bi zadovoljio želju Kurda za samoupravom, a istodobno ne bi ugrozio države u kojima žive, izjavio je novinar tjednika Novosti i autor serije o Kurdima Jerko Bakotin u emisiji Vide TV Kontrapovijest s Hrvojem Klasićem, koju možete gledati na ovoj poveznici.
Bakotin je u razgovoru s Klasićem sažeo povijesnu genezu naroda koji danas broji između 30 i 35 milijuna ljudi, uz još nekoliko milijuna u dijaspori, a bez jasno određenih granica živi u Turskoj, Siriji, Iraku i Iranu. Poslije Arapa, Perzijanaca i Turaka, Kurdi su četvrta najveća etnička skupina na Bliskom istoku, premda vrlo heterogena: pojam Kurdi obuhvaća grozd međusobno povezanih etničkih skupina koje govore jednim od četiri različita kurdska jezika, a za neke od tih skupina, poput Zaza Kurda, postoje prijepori jesu li Kurdi ili poseban narod, objasnio je među ostalim Bakotin.
Naglasio je kako su “kurdski identitet” i “pankurdska svijest” danas snažniji nego ikad, a uvelike su rezultat strašne represije kojoj su pripadnici tog naroda, “na temelju toga što su Kurdi”, u 20. stoljeću izloženi u sve četiri države u kojima žive. “Kurdstvo je velikim dijelom iskustvo represije”, kazao je Bakotin navodeći narodnu izreku koja izražava to iskustvo: “Kurdi nemaju prijatelja osim planina”.
Autor četverodijelne televizijske serije "Kurdi" sažeo je turbulentan nastanak kurdske nacije i ukratko prikazao današnje stanje. Nakon američkog napada na Irak 2003., na sjeveru Iraka je formirana autonomna kurdska oblast s vlastitom vladom i vojskom, "Peshmergama", a u sklopu podjele moći u današnjem Iraku običaj je da Kurd bude predsjednik države. “Kurdi su u Iraku postali 'king makeri' u politici”"kazao je Bakotin.
U Siriji je nakon građanskog rata također formiran autonomni kurdski entitet i trenutno se vode pregovori o načinu njegove integracije u novu Siriju. U Turskoj, gdje živi 15 do 20 milijuna Kurda, Radnička partija Kurdistana proglasila je primirje u dugogodišnjem ratu protiv vlade u Ankari, a odustala je i od nezavisnosti i autonomije, i sada je pitanje što će Kurdima ponuditi Turska, kazao je Bakotin.
"Realpolitički, nezavisnost cijelog Kurdistana vodila bi rekonfiguraciji cijele regije, a to je nemoguće. Istodobno, pakleni je zadatak postići aranžman koji bi zadovoljio težnje Kurda za samoupravom i autonomijom, da odlučuju sami o sebi, a da to istovremeno ne dovodi u pitanje integritet već nastalih država i ne pothranjuje njihovu paranoju da će kurdska sloboda biti iskorištena za cijepanje i razaranje tih država", objasnio je Jerko Bakotin u emisiji Vide TV Kontrapovijest s Hrvojem Klasićem.
