Kurdski komunist Edževit Piroglu izašao je na slobodu nakon malo više od tri godine provedene u zatvorima u Srbiji. Uhapšen je u junu 2021. godine na beogradskom aerodromu na osnovu Interpolove potjernice koju je raspisala Turska. Naporima lokalne Inicijative za slobodu Edževita Piroglua koja je koordinirala njegove pravne zastupnike i matične mu organizacije DKP/BÖG (Revolucionarna komunistička partija), spriječen je pokušaj njegove ekstradicije u Tursku, gdje tisuće kurdskih i ljevičara drugih nacionalnosti decenijama umire od posljedica torture u zatvorskom sistemu.
Tijekom tri godine robije u Srbiji, koja je produljivanja čak i blatantnim kršenjima zakona same Srbije i donošenjem kafkijansko-kontradiktornih rješenja, dva puta je stupio u štrajk glađu, točnije rečeno u tzv. death fast ili štrajk/post smrću. U tradiciji kurdskih revolucionara, za štrajka glađu u tijelo se uz vodu može unositi više vrsta vitamina i minerala, a u štrajku smrću dozvoljeni su samo voda i vitamin B1 koji održava bazične moždane funkcije. Prvi put bez hrane je bio 132, a drugi put 136 dana.
Kurdski borac tako drži dvije prve pozicije na listi najdužih zabilježenih štrajkova glađu u povijesti zatvora u našem regionu. Krajem prošlog mjeseca njegov život visio je o koncu, kada mu se kilaža spustila na samo 44 kilograma. Srećom, par tjedana uoči 8. jula, kada je isticao zadnji zakonski rok po kojem ga je Srbija mogla držati u Prihvatilištu za strance u Padinskoj skeli, odnosno pod policijskim nadzorom u bolnici u Pančevu, Piroglu je prekinuo štrajk glađu kako bi bio u fizičkom stanju da izađe na slobodu.
Njegovi drugovi i advokati do zadnjeg su se trena pribojavali ponovnog zatvaranja ili čak pokušaja nelegalnog izručenja. Zakonski je već bio oslobođen 2022., kada je odbijen zahtjev Turske za izručenjem, ali je zatim u montiranom procesu osuđen na godinu dana zatvora zbog posjedovanja lažnog dokumenta. Kada je tu kaznu odslužio, istovremeno je administrativno protjeran iz Srbije, koju je ionako želio napustiti, ali je zapravo zatvoren u Prihvatilište za strance. Ustrajnost njega i njegovih saveznika na kraju je pobijedila u igri čekanja i birokratskog iscrpljivanja, pa je Edževit Piroglu 9. juna postao slobodan čovjek.
Njegov brat Musa Piroglu, koji je u opoziciji spram Erdoganovog AKP-a u Velikoj narodnoj skupštini Turske, po puštanju mlađeg brata na slobodu kaže: "Moj brat je heroj, a ne terorist. Naša porodica je već decenijama politički aktivna kroz socijalistički pokret. Godinama su nas turske vlasti progonile – organizirali su racije i hapsili nas."
Pred sada slobodnim Edževitom nova je vrsta neizvjesnosti. Prema zakonskom rješenju, Srbiju mora napustiti do 9. augusta i trenutno je u potrazi za političkim azilom u inozemstvu, što otežava činjenica da je usprkos oslobađajućim presudama i dalje na tjeralici Interpola, a brojne kurdske lijeve grupe su godinama u Turskoj, EU-u i SAD-u kategorizirane kao terorističke, što uvijek može poslužiti kao baza novom progonu.
Njegov slučaj obilježen je političkom trgovinom i vanjskopolitičkim procesima u kojima su život i sloboda samo žetoni. Boravak u zatvoru očigledno mu je produžen na pritisak turskih vlasti, koje su se tako obračunavale i s njegovim bratom. Stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde da je to što je Srbija prije dvije godine odbila njegovo izručenje vrlo vjerojatno bio samo politički manevar, povezan s time da je Erdogan u to vrijeme naoružavao vojsku Kosova dronovima iz turskog arsenala i tako kratkotrajno ohladio odnose Beograda i Ankare.
"Nevjerojatno je da se ljudi poput Edževita Piroglua trebaju opravdavati za svoju borbu. On je heroj demokratskog ustanka protiv Islamske države u sjevernoj Siriji, odnosno Rožavi, gdje je došao kako bi se borio za oslobođenje ljudi, velikim dijelom etničkih manjina i žena, od ropstva i torture pod okupacijom islamističkih mračnjaka. Tamo je imao čin generala i status ratnog heroja. Ali iz perspektive NATO-ove članice Turske, neprijatelji su Kurdi i Sirija, a ne islamisti čije su veze sa SAD-om odavno dokazane i koji nikada ne ratuju s Turskom ili Izraelom, već samo s njihovim zajedničkim neprijateljima u regionu – progresivnim snagama. U kontekstu u kojem proklamirani bastioni demokracije poput Njemačke i Švedske isporučuju Kurde Erdoganu, danas smo ponosni što smo se u Srbiji uspjeli izboriti za minimum civilizacijskog standarda i Edževitovu slobodu. Ne može se reći da je pravo pobijedilo politiku, ali može se reći da je pobijedila pravda", govori Ratibor Trivunac, član Inicijative za slobodu Edževita Piroglua.
U Beograd smo stigli kako bismo popratili i prvu Balkansku antiratnu konferenciju u organizaciji Komiteta protiv rata i imperijalizma, na kojoj sudjeluju i članovi Inicijative. Na zidu prostora u kojem se održava svježi je mural. Njegova poruka u bojama palestinske zastave podsjeća na više slučajeva odjednom, pa i onaj Edževitov: "Ustanak nije terorizam!"
