Prošla je godina u kojoj su se održali opći i predsjednički izbori u Brazilu obilježena, između ostaloga, i javnom zabrinutošću hoće li, tada vjerojatan, a potom i stvaran izborni pobjednik Luiz Inácio Lula da Silva (PT, Radnička stranka, ljevica), uspjeti oružane snage vratiti u njihovu ustavnu ulogu

Jair Bolsonaro (PL, Liberalna stranka, krajnja desnica), i sam bivši pripadnik kopnene vojske i kapetan u rezervi, za vrijeme svoga mandata vratio je vojsku na političku scenu i dao joj moć kakvu nije imala od ponovne uspostave demokracije 1985. godine, nakon 21 godine vojne diktature kad su na čelu zemlje bili generali.

Već je ondašnjim izborom svoga potpredsjednika Bolsonaro najavio istaknutu ulogu koju će u njegovu mandatu odigrati vojnici. General mu je bio potpredsjednik, a na dužnost petero ministara postavio je generale. U četiri godine na civilna mjesta u saveznoj administraciji dao je postaviti i oko 6.000 pripadnika oružanih snaga i to na srednja i viša rukovodeća radna mjesta.

Stoga se opravdano postavljalo pitanje hoće li Lula nakon pobjede posljednjega dana listopada uspjeti preuzeti i efektivnu vlast, tim više što su na dužnostima i u ostalim represivnim tijelima, prvenstveno Saveznoj policiji (u SAD-u joj je ekvivalent FBI), žandarmeriji (u svijetu i kod nas pogrešno je zovu "vojna policija" zbog izvornoga naziva Polícia Militar), kao i u obavještajnoj zajednici također na rukovodećim dužnostima bili značajnim dijelom postavljeni bolsonaristi.

Postupak tranzicije, od proglašenja izbornih rezultata do Luline inauguracije prvoga dana ove godine, tekao je više ili manje glatko i javnost je stekla dojam da u oružanim snagama prevladavaju zapovjednici (bar oni na visokim položajima) koji prihvaćaju svoju ustavnu ulogu.

U tranzicijskom je periodu Lula izabrao zapovjednike svih triju rodova oružanih snaga, birajući ih po starini generalskih, odnosno admiralskih četiriju zvjezdica na epoletama.

Lulina je novogodišnja inauguracija protekla glatko, no do neugodnoga je iznenađenja došlo tjedan dana poslije, 8. siječnja, kad je između četiri i pet tisuća radikalnih bolsonarista pokrenulo nerede i izvelo fizički napad na simbole demokratske vlasti - zgrade Kongresa, Predsjedništva Republike i Saveznog vrhovnoga suda, zazivajući vojnu intervenciju.

Malobrojno osiguranje triju institucija nije adekvatno djelovalo i red je uveden tek kad je Lula navečer izdao predsjedničku uredbu kojom je savezna vlast preuzela odgovornost za sigurnosno stanje u Braziliji, smijenivši sekretara za sigurnost Saveznoga Distrikta (potom je i uhapšen i protiv njega pokrenut kazneni postupak) i kad su poslana pojačanja u Braziliju.

U subotu navečer, trinaest dana nakon nereda, Lula je smijenio zapovjednika kopnene vojske, postavljenoga u tranzicijskom periodu. General Júlio Cesar de Arruda imenovan je na zapovjedničku dužnost u prosincu, prije Luline inauguracije. No izgubio je njegovo povjerenje nakon pučističkih nereda, premda je prošloga tjedna održao zapažen govor u obrani ustavnih vrijednosti u kojem je insistirao na nepolitičkoj i nestranačkoj ustavnoj ulozi vojske. Prema izjavama iz krugova oko Lule, ta je odluka donesena jer Arruda nije pokazao spremnost da odmah nakon nereda poduzme korake kojima bi se umanjilo Lulino nepovjerenje u Kopnenu vojsku nakon bolsonarističke invazije na demokratske institucije s Trga triju vlasti, prvenstveno ne pristupajući kadrovskim promjenama u vojnom zapovjedništvu nadležnom za brazilski glavni grad.

Arruda također nije poduzeo adekvatne mjere ni prije ni poslije novogodišnje inauguracije da se ukloni šatorsko naselje postavljeno ispred sjedišta Glavnoga stožera oružanih snaga u Braziliji, u kojem su radikalni bolsonaristi mjesecima boravili uz prešutnu političku, ali i otvorenu logističku potporu šatorašima (vojska im je osigurala šatore, poljske kuhinje i snabdijevala ih hranom i pićem) koji su radili pritisak da vojska izađe iz kasarni i preuzme vlast umjesto Lule. Šatoraši su se pridružili, u očito koordiniranoj akciji, pučistima koji su u stotinjak autobusa stigli iz raznih krajeva zemlje.

U petak navečer kap je prelila čašu. Arruda je odbio provesti Lulin nalog - prenio mu ga je ministar obrane - da smijeni podređenoga zapovjednika, bivšeg Bolsonarova ordonansa koji je s Bolsonarom na Floridi, pošto je Savezna policija otkrila njegove sumnjive financijske transakcije u kabinetu bivšega predsjednika.

Nakon svega toga, Lula nije više mogao tolerirati Arrudino nepostupanje u cilju vraćanja vojske u ustavni red.

Novi je zapovjednik Kopnene vojske general Tomás Miguel Miné Ribeiro Paiva, dosadašnji komandant Jugoistočne vojne oblasti u kojoj se nalazi São Paulo, industrijski, ekonomski, sveučilišni i kulturni gigant unutar zemlje, koji donosi oko trećine bruto društvenoga proizvoda Brazila.