Bivši predsjednik Brazila Jair Bolsonaro vjerojatno baš i ne uživa u raskošnim bojama, zvucima i ljepoticama karnevalskih povorki koje se ovih dana održavaju na ulicama brazilskih gradova. Prisjetimo se njegova lika i djela. Bio je 38. predsjednik te najveće južnoameričke zemlje, do kraja 2022. godine. Velik poštovalac Donalda Trumpa, idol ekstremne desnice, mandat su mu obilježile teške desničarske politike, u kojem je Covid bio "lagana gripica" protiv koje se ne treba cijepiti ni nositi maske, krčenje Amazonske prašume i tjeranje autohtonog stanovništva dopušteno, a naoružavanje građana preporučljivo, socijalni transferi su smanjeni, mandat u kojem su se prihod po glavi stanovništva, inflacija, nejednakost i siromaštvo vratili na razine iz 2012. godine.
U drugom krugu predsjedničkih izbora, koji je održan listopada 2022. godine, porazio ga je Luiz Inácio Lula da Silva i u skladu s ustavnim pravilima preuzeo dužnost u novoj, 2023. godini. Tjedan dana nakon ustoličenja novoizabranog predsjednika, 8. siječnja, baš kao i dvije godine prije u Washingtonu, svijet su preplavili mučni prizori, koji su prenošeni uživo i snimljeni televizijskim kamerama u glavnom gradu Braziliji, na kojima rulja na Trgu triju vlasti napada i devastira,glavne simbole brazilske državnosti, sjedište predsjednika republike, Kongres i Savezni vrhovni sud, uz upadljiv izostanak policijske intervencije. Istovremeno su pristizale vijesti kako se postavljaju barikade na ceste u unutrašnjosti zemlje i kako grupe kreću prema energetskim postrojenjima kako bi prekinule prijenos električne struje i dostavu goriva. Činilo se da je počeo državni udar.
Tokom cijeloga mandata, naročito u posljednjoj godini, Bolsonaro je lažnim i iskrivljenim navodima kritizirao ustavne institucije, a posebno izborni sistem kao nepouzdan i najavljivao mogućnost da ne prizna rezultate izbora, tako da je postojala mogućnost da je riječ o pokušaju udara u kojem će biti zatražena intervencija vojske da spriječi nerede. Nasreću, premda je njezina vrhuška značajnim dijelom bila sklona Bolsonaru, vojska nije izašla iz kasarni ni preuzela vlast, a žandarmerijske su snage nakon nekoliko sati ipak razbile vandalske prosvjede i povratile javni red.
Jasno je odmah bilo da je politička odgovornost Bolsonarova, no nije bilo jasno je li on, koji je bio otputovao na Floridu kako ne bi Luli predao predsjedničku lentu, i glavni organizator nereda, odnosno je li rukovodio planom za obaranje legalne vlasti. Otvorena je serija istraga protiv Bolsonara i njegovih pristaša koji su obnašali vlast za vrijeme mandata i na dan nereda još uvijek bili na odgovornim dužnostima u sigurnosnom aparatu. Lipnja 2023. Vrhovni izborni sud na osam je godina Bolsonaru ukinuo pasivno biračko pravo, zbog zloupotrebe političke vlasti općenito, i zbog toga što je sazvao inozemne ambasadore, tri mjeseca uoči izbora, i lažno im prikazao izborni postupak kao nepouzdan. To znači da će se za predsjednika moći ponovo kandidirati tek 2030. Nakon toga ga je Savezni vrhovni sud još dvaput proglasio krivim i na taj način potvrdio da ne može biti biran. Međutim, protiv njega se vode i veoma ozbiljni kazneni postupci. Dva su naročito interesantna.
Nedavno je predsjednik Lula da Silva smijenio zamjenika načelnika i druge rukovodioce ABIN-a (Agência Brasileira de Inteligência), brazilske sigurnosno-obavještajne agencije. Istraga je, naime, otkrila da je unutar agencije uspostavljena, za vrijeme Bolsonara, paralelna struktura za obavještajni nadzor nad njegovim političkim protivnicima, koja se služila softverom FirstMile za špijuniranje. Savezna policija (Polícia Federal, ekvivalent FBI-ju u Sjedinjenim Državama) vodi istragu pod pretpostavkom da je njegov sin Carlos bio zadužen za političku jezgru organizacije namijenjene upotrebi ABIN-a u nezakonite svrhe.
Drugi je velik događaj operacija primjereno nazvana Tempus Veritatis (latinski: "vrijeme istine"). Premda je pažnja javnosti više okrenuta karnevalskim događanjima, snažno je prošloga četvrtka odjeknula vijest da je policija provela veliku operaciju u deset brazilskih saveznih država, u kojoj su izvršena trideset i tri pretresa kuća i četvorim osumnjičenicima određen istražni zatvor. Bolsonaru je pritom oduzeta putovnica i ne smije putovati izvan mjesta boravka. Pritvoreni su dvojica pukovnika i jedan major, a pretresene su kuće generala i bivših ministara, među kojima su i Paulo Sergio Nogueira, bivši zapovjednik kopnene vojske, Augusto Heleno, bivši šef obavještajne službe i Walter Braga Neto, Bolsonarov kandidat za potpredsjednika na izborima koje će izgubiti.
Operaciju je naredio Alexandre de Moraes, sudac Saveznog vrhovnog suda. Prema saopćenju, cilj je istraživanje "kriminalnog udruživanja" zbog "pokušaja državnog udara", kako bi Jair Bolsonaro ostao na vlasti i bila "nasilno ukinuta demokratska pravna država".
Policijsku je operaciju tih razmjera omogućio potpukovnik Mauro Cid, Bolsonarov intimus i bivši ađutant, lišen slobode u svibnju 2023. Nedavno mu je očito dodijao pritvor, pa je pristao postati pokajnik, kako bi isposlovao manju zatvorsku kaznu zahvaljujući suradnji s pravosuđem. Istraga je tako dobila pristup raznim pisanim materijalima i zvučnim snimkama, a tako i konceptima službenih dokumenata koji predviđaju uspostavu izvanrednog stanja, organiziranje novih izbora i zatvaranje raznih javnih ličnosti, među njima upravo i suca Moraesa, crvene krpe za krajnju desnicu, čije se kretanje nadzire. Pronađena je i videosnimka koja teško tereti Bolsonara, u kojoj na sjednici pred svojim ministrima izjavljuje da će se "vratiti na teren koristeći svoju vojsku", ako izgubi izbore.
Postavlja se pitanje zašto vojska na kraju nije provela udar, premda je očito neredima u Braziliji taj proces bio pokrenut. Je li bilo inozemnoga utjecaja? Jesu li generali shvatili da bi udarom bacili brazilsko društvo u period velike nestabilnosti pa se povukli? Jesu li među vojnim zapovjednicima naprosto prevladali oni zdravoga razuma? Ta pitanja još čekaju odgovor.
No dosadašnji rezultati kaznenih postupaka jasno upućuju na to da nije riječ o političkom progonu zloupotrebom pravosuđa, kako Bolsonaro i cjelokupna ekstremna desnica prikazuju otkrića istražnih organa.
