Pravo na grad uputilo je u utorak otvoreno pismo jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kao i Vladi Republike Hrvatske u kojem traže hitne mjere koje bi omogućile da nitko u Hrvatskoj zbog gubitka ili smanjenja dohotka uslijed situacije prouzročene svjetskom pandemijom ne izgubi sigurnost doma.

Pravo na grad predlaže usvajanje i primjenu četiri mjere – da se hitnom mjerom uspostavi moratorij na sve deložacije i ovrhe koje mogu dovesti do gubitka jedinog doma, da se naloži bankama - po uzoru na Italiju i Španjolsku - da omoguće moratorij bez penala na otplatu stambenih kredita na jedini dom dok traje izvanredno stanje zbog epidemije, da se hitnom mjerom oslobode plaćanja najamnine za jedini stan sve koji su uslijed širenja epidemije izgubili ili su im smanjena primanja, te na kraju da se hitno organizira smještaj beskućnika u praznim javnim stanovima u vlasništvu lokalnih samouprava i RH.

'Hrvatska je prvak Europe po kratkoročnim ugovorima o radu do tri mjeseca, a mnogi svoja mjesečna primanja ostvaruju kroz različite oblike samozapošljavanja, što najčešće znači da nemaju stalna primanja već ovise o povremenim projektima, narudžbama i poslovima koji se u velikom broju otkazuju. Gubitak dohotka zbog otkazivanja projekata, poslova, kao i boravka u nužnoj izolaciji sa smanjenim ili nikakvim primanjima za sve koji ne mogu obavljati svoj posao od doma, bitno će utjecati na mogućnost plaćanja troškova stanovanja. Iz perspektive javnog zdravlja nedopustivo je da ljudi moraju birati između zadržavanja doma i vlastitog, pa tako i zdravlja drugih', ističu aktivisti Prava za grad.

Pored troškova stanovanja koji mnoge sprečavaju da se u ovom trenutku posvete prvo vlastitom zdravlju, Pravo na grad podsjeća i na one najugroženije - ljude bez krova nad glavom kojima hitnom mjerom treba osigurati smještaj. Samo je u Zagrebu, prema podacima Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu, preko 500 praznih stanova kojima upravlja Grad, a ako se tome doda broj stanova u državnom vlasništvu, radi se o dostatnim resursima.

Pravo na grad apelira da se po uzoru na Housing first, uspješan projekt koji se provodi širom svijeta, hitnom mjerom u te stambene jedinice smjeste najranjivije skupine u hrvatskim gradovima. 'S obzirom na to da prema podacima kojima raspolaže Hrvatska mreža za beskućnike na ulicama Hrvatske živi oko 2.000 ljudi, sigurni smo da lokalne samouprave i država imaju više nego dovoljno resursa da riješe ovo goruće pitanje', ističu.

A kako se kriza koju je izazvala svjetska pandemija može ublažiti samo smanjivanjem socijalnih kontakata, izolacijom i pravilnom higijenom, jedan od prvih koraka koje država i gradovi moraju poduzeti je omogućiti svima koji žive u Hrvatskoj sigurnost doma. To podrazumijeva ne samo zaklon od zaraze, već sigurnost da gubitak poslova i smanjenje dohotka neće rezultirati gubitkom doma ili dubljim zaduživanjem, zaključuju u Pravo na grad i apeliraju na lokalne samouprave i Vladu RH da osiguraju sigurnost doma i time povećaju šanse za suzbijanje pandemije.

- Očekujemo da se Vlada i jedinice lokalne samouprave što prije izjasne o našem pismu, pogotovo što Vlada predviđa mjere odlaganja ovrhe u slučajevima kašnjenja s plaćanjem kredita i drugih troškova. Ali to su individualne mjere, a mi tražimo kolektivne mjere jer su u individualnim sporovima banke i poduzeća uvijek jači - rekla nam je aktivistica Iva Marčetić, pozivajući građane nevladine organizacije, sindikate i druge da se pridruže apelu.

Naglasila je da se podrška otvorenom pismu može dati potpisivanjem peticije 'Četiri zahtjeva za sigurnost doma tijekom krize' i pozvala na što više potpisa.