U Zagrebu i Splitu se u tri godine udvostručio broj apartmana, dok su cijene dugoročnog najma stanova u godinu dana porasle 11 posto?

S obzirom na to da se sve više stambenih jedinica koristi za potrebe turizma i kratkoročnog najma, takva situacija utječe na priuštivost stanovanja i na razinu stambenih prava građana. Zbog takvog razvoja turizma, stanovi za dugoročni najam postaju skuplji jer im se rapidno smanjuje broj, a to utječe na nas koji ovdje živimo jer si ih ne možemo priuštiti.

Mjesečni najam garsonijere od 30 kvadrata u Zagrebu stoji 500 eura?

Cijene variraju od grada do grada. Na obali je takva situacija posebno izražena. Stanovi su iznimno skupi pa je gotovo nemoguće iznajmiti stan i biti siguran da je unajmljen dugoročno te da vas netko neće iz njega izbaciti u vrijeme sezone, tj. radi najma u turizmu. Takva situacija počela se događati i u Zagrebu zbog porasta gostiju, što čini pravu stambenu krizu.

Dakle, stanova nema ili su preskupi?

Problem je manjkav Zakon o najmu koji ne štiti najmoprimca, a ne postoji ni nužna kontrola provođenja tog zakona, kao ni tzv. kontrola rente. U Hrvatskoj se slabo poštuju prava najmoprimaca, a stanovanje je, iako se radi o ljudskom pravu, posve prepušteno tržištu. Nužne su izmjene Zakona o najmu, njegovo poštivanje i provođenje inspekcija. Nužno je shvatiti kako država mora stimulirati da se određen broj stanova vrati u dugoročni najam. Potrebno je i povećati broj stanova za najam u javnom vlasništvu i odustati od loših programa kao što su subvencije kredita.

I u europskim gradovima sve je manje stanova za građane. No pokrenuta je građanska inicijativa ‘Housing for All’.

Pravo na grad zajedno s još 17 udruga, strukovnih udruženja i sindikata podržava inicijativu ‘Stanovanje za sve’. Tako bi se prava na stanovanje mijenjala na razini EU-a jer je ovaj problem vidljiv na razini cijele Evrope. Inicijativa se zalaže da Evropa poboljša zakonski i financijski okvir za povećanje javnog stambenog fonda te osigura priuštivost stanovanja putem neprofitnih i javnih inicijativa. Potpisi se skupljaju na web-stranici u idućih godinu dana. Ukoliko Evropski parlament usvoji zahtjeve, to bi značilo da bi se i u Hrvatskoj lakše ulagalo u priuštiv i socijalan stambeni prostor.