Ove godine neće biti odlučujućih preokreta u sukobu Rusije i Ukrajine niti će ijedna od dvije zemlje ostvariti pobjedu, rekao je analitičar i predavač Božo Kovačević, bivši ambasador Hrvatske u Ruskoj Federaciji, na tribini "Daljnji razvoj ukrajinsko-ruskog sukoba", upriličenoj 6. februara u prostorijama SABA RH u Zagrebu. Skup je organiziralo Hrvatsko-rusko društvo prijateljstva.
Rekavši da se ne osjeća optimističnim oko perspektiva i raspleta sukoba, Kovačević je nabrojao četiri zainteresirana strane u sukobu i njihove ciljeve.
– Interes Rusije je da pobijedi u ratu, odnosno demilitarizacija, denacifikacija i neutralnost Ukrajine uz priznanje ruskih osvajanja, s tim da su se od početka specijalne vojne operacije - koja se koristi umjesto termina "rat" - ciljevi mijenjali i danas su različiti u odnosu na one iz 2022. Ukrajina ima suprotne želje: oslobađanje svih okupiranih područja i da Rusija bude kažnjena zbog agresije. Ali, ni jedna ni druga ne mogu očekivati promjenu situacije - rekao je Kovačević.
- Cilj SAD-a i NATO saveza, koji Rusi smatraju instrumentom SAD-a, strateški je poraz Rusije koja ne može biti tretirana kao SSSR. EU je kolateralna žrtva, što svojom krivicom, što zbog spleta okolnosti. Više nema jeftinog ruskog plina na kojem je gradila svoj prosperitet, a dva puta je propustila priliku da se profilira kao važan igrač. U veljači 2012. potpisan je sporazum s tadašnjim predsjednikom Viktorom Janukovičem o mirnoj tranziciji vlasti za koji su garantirali čelni ljudi nekih članica EU. Amerikanci su rekli da to tako ne može, desilo se što se desilo, ali nitko iz EU nije prigovarao kršenju sporazuma. Druga prilika zbila se 2015., kad su nakon sukoba potpisani Minski sporazumi, koji su nakon usvajanja u UN-u postali dio međunarodnog prava. U njima se Krim ne spominje, a u federaliziranoj Ukrajini Donjeck i Lugansk imali bi pravo na specijalne veze s Rusijom. Ukrajina je odbila provesti svoje točke sporazuma, opet bez prigovora iz EU – naglasio je bivši ambasador.
Kovačević se pozabavio 90-im godinama i završetkom Hladnog rata koji Rusi ne doživljavaju kao poraz. Smatraju da je NATO savez, iako je ostvario svoje ciljeve, prevario Rusiju obećanjem da se neće širiti. Tih godina zapad je pažnju posvetio nuklearnom oružju bivših sovjetskih republika koje je sporazumno prebačeno u Moskvu koja je garantirala njihovu sigurnost i teritorijalni integritet.
U to vrijeme u Rusiji su provedene katastrofalne reforme i privatizacija uz naglo siromašenje stanovništva i drastičan pad BDP-a. Rusija je tih godina blisko surađivala sa SAD-om, a postojala je perspektiva i da Rusije uđe u NATO. No uspostavljanjem proturaketnog štita prema Rusiji, a naročito američkim bombardiranjem SR Jugoslavije odnosi postaju sve lošiji.
Naglasio je i da sankcije Rusiji nisu ostvarile svoj cilj, jer je umjesto predviđenog pada od 20 posto, Rusija ostvarila gospodarski rast od 3,5 posto uz razvoj privrede.
Putina ljudi podržavaju jer nije proveo mobilizaciju u velikim gradovima, rekao je Kovačević, ističući i da Rusija, osim što surađuje sa Sjevernom Korejom i Iranom koji su također pod sankcijama, ima zajednički interes s Kinom, kako privredni, tako i sigurnosni zbog planova NATO-a da se do 2030. proširi na Pacifik. Rusiju podržava i asocijacija BRICS u kojoj su i Kina, Brazil, Indija i Južnoafrička te neke nedavno uključene zemlje, a tu su i Sirija i više zemalja Afrike u kojima Rusija ima svoja uporišta.
Naglasio je i da je u rusko-ukrajinskom sukobu došlo do kršenja međunarodnog prava. Rusija traži da i ona ima svoj imperij, kao i Amerikanci, pa je njeno rukovodstvo donijelo katastrofalnu odluku da uz tvrdnje da Ukrajina nije država, a Ukrajinci narod, napadne tu zemlju. S druge strane zapljena imovine ruske države i Rusa također nije u duhu međunarodnog prava, naglasio je Kovačević.
Ističući da su do sada jedino SAD i NATO ostvarili najveći dio svojih ciljeva, uz jačanje profita, naglasio je da bi odustajanje od vojne i druge pomoći bilo najgore rješenje za Ukrajinu, koja je s velikim brojem mrtvih i velikim razaranjima ionako najveća žrtva.
Predsjednik Društva Andrija Karafilipović rekao nam je da je ovo prvo u seriji predavanja vezanih uz Rusiju.
- Nastojat ćemo se držati svih događaja i obilježavati godišnjice vezane uz Rusiju. Žao nam je što se događa rat, voljeli bismo da sve završi mirno i da Putin pokuša naći zajednički jezik s Ukrajincima na zajedničko dobro – kazao je.
Pitali smo ga kako komentira istupe pojedinih ukrajinskih predstavnika, poput Viktora Filime, da je "organizacija ovakvih tendencioznih skupova samo javno i otvoreno izrugivanje organizatora i predavača demokratskim, ljudskim, antifašističkim i svekolikim drugim vrijednostima" te da je "skoro dvije godine brutalne ruske agresije protiv Ukrajine, ali i Europe, povlađivati, opravdavati i promovirati ruski rašizam i Putinov fašizam, krajnje degutantno i totalno deplasirano, posebno u Hrvatskoj".
Podsjetivši da je osnivač i hrvatsko-ruskog i hrvatsko-ukrajinskog društva prijateljstva te da podržava sve akcije koje govore o miru, naglasio je da se kultura nekog naroda ne može izbrisati.
- Ne možemo se odreći ruske umjetnosti. Što više i ruskih i ukrajinskih umjetnika treba biti predstavljeno hrvatskoj javnosti. Rat je strahota i s njim se treba boriti i živjeti, ali treba živjeti i nakon rata - zaključio je Karafilipović.
