Tomislav Jakić, vanjskopolitički novinar i savjetnik predsjednika Stjepana Mesića, punih godinu dana, točnije od lipnja 2023. do lipnja 2024. godine, pisao je pisma „Nepoznatome Nekome“ da bi ih na kraju sabrao u knjigu jednostavnog naslova "Pisma" koju je objavio Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, u čijim prostorijama je knjiga u utorak i predstavljena.
Neobičnu epistolarnu formu koju je Jakić iskoristio da bi pomoću nje analizirao tokove svjetske politike i posljedice koje ona izaziva u Hrvatskoj, pratila je i neuobičajena promocija. Morana Kasapović, novinarka HRT-a, Bogoljub Lacmanović, dugogodišnji dopisnik iz Moskve i Ivica Đikić, komentator Novosti, kroz razgovor su predstavili osnovne Jakićeve poruke sažete u točno 70 pisama. Iako impozantnog znanja i iskustva, Jakić je sve teže pronalazio prostor u medijima za svoje stavove vezane uz rat u Ukrajini i Bliskom istoku, kao i nedvosmislenu privrženost antifašističkim vrijednostima, zbog čega se i odlučio na ovakav, može se reći, obrnut korak.
U dvorani koja je bila premala da primi sve zainteresirane raspravljalo se i o multipolarnom svijetu te ulozi Hrvatske u globalnoj politici, kao i o krizi lidera u Europi. Osvrt na knjigu uključivao je pesimistične poglede na budućnost novinarstva u malim zemljama i poziv na kritičko razmišljanje te bio povod za raspravu o slabostima hrvatske vanjske politike, koja se pretvorila u sluganstvo zapadnim državama.
- Čak i da Jakićevi stavovi ne odudaraju u tolikoj mjeri od općeprihvaćenog narativa, njegovi tekstovi u današnjem hrvatskom, i ne samo hrvatskom, novinarskom ambijentu teško bi nalazili svoje mjesto u velikoj većini medija. Vanjska politika danas je na neki način protjerana iz medijskog prostora, osim na način propagande, tako da nije neočekivano niti je preveliko iznenađenje što ovakvi tekstovi nisu mogli naći svoje mjesto u medijima, pa čak ni onim alternativnim, što bi bilo normalno, pa da se tek onda saberu u knjigu. Za ozbiljno praćenje vanjske politike u hrvatskim medijima više praktički nema mjesta, a tu su i jaki Jakićevi stavovi koji su izuzetak i pozitivna svijetla točka, ne samo u hrvatskom, nego i u evropskom novinarstvu – kazao je Đikić.
Lacmanović je istaknuo da su Jakićeva pisma više od pukog novinarstva i predstavljaju socio- politička razmišljanja jednog vremena i ne trebaju se smatrati kronikom.
- Jakić svaki tekst započinje određenim događajem stavljajući ga u povijesni kontekst. Da biste razumjeli što se događa u svijetu, morate poznavati povijest. Također, dodatnu vrijednost ovim tekstovima daje činjenica da bez iznimke završavaju s određenim primjerima iz Hrvatske – objasnio je Lacmanović.
Govoreći o Jakićevim stavovima, ispričao je kako ga je prije godinu i pol nazvao kolega iz Slovenije koji se nedavno vratio u tu državu i zaprepašteno mu kazao kako u Sloveniji građani nemaju pravo na vlastito mišljenje.
- Odgovorio sam mu da je i u Hrvatskoj tako, ali da kod nas ima mali broj onih koji imaju dovoljno hrabrosti da kažu svoj stav i da se bore za istinu i pravdu – rekao je Lacmanović, na što se nadovezala Morana Kasapović ustvrdivši da se danas vrlo često novinarstvo ne temelji na činjenicama, nego u propagandi pa umjesto da živimo u slobodnom društvu u slobodnom svijetu, ispada da smo u zabludi, s čim se složio i Đikić navodeći primjer medijskog tretmana rata u Ukrajini prvih mjeseci kada je propaganda, garnirana lažnim vijestima i montažama, bila neizostavna.
– Očekuje se od država koje su u ratu da vode propagandu, ali ne i od zapadnih medija. Komentari i stavovi moraju biti slobodni, a mi smo bili izloženi zastrašujućoj količini izmišljotina i plasiranih laži – ustvrdio je Đikić.
- Nekad je novinarstvo bilo sredstvo informiranja, a sada je sredstvo manipulacije. Na primjer, Biden je još prije rata govorio o Putinu kao ratnom zločincu. Čekajte, još nismo ni zaratili, a on zna da je Putin ratni zločinac – upozorio je Lacmanović.
Đikić je ustvrdio da je Jakić pisao o razdoblju koje je bilo izuzetno burno i ispunjeno gomilom događaja i u unutrašnjoj i vanjskoj politici, zbog čega je Jakićeva knjiga nezaobilazna za svakoga tko se želi baviti današnjim političkim kontekstom i poziv je za razmišljanje o onome što se događa u svijetu, a to nikako nije jednodimenzionalno, kako nam se pokušava predstaviti. Lacmanović je dodao su tekstovi pisani čitko i informativno te u prvom redu služe onima koji žele doznati više od onoga što nam se servira.
