Tokom aktualnog sata u Saboru, SDSS-ova zastupnica Dragana Jeckov pitala je ministricu znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak, o smjernicama za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja koje su predstavljene u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a koje su izazvale burne reakcije lokalnih čelnika. Prema njima, optimalne osnovne škola bit će one u kojima se bude radilo u jednoj smjeni, a veličine će biti od 16 do 18 razrednih odjela tj. imat će 320 do 480 učenika. Školama koje ne zadovoljavaju ovaj kriterij, prijeti gašenje.

- Možemo li tim smjernicama predvidjeti i mogućnost osnovne škole sa nižim standardom u pogledu broja učenika ili razrednih odjela, pritom uvažavajući specifičnosti određenih područja? Time prije svega mislim na specifičnosti koje se odnose na indeks razvijenosti kao i područja naseljena pripadnicima nacionalnih manjina. Moguće je da županije bukvalno shvate vaše smjernice. U tom slučaju, u Vukovarsko-srijemskoj županiji bit će zatvoreno 16 škola koje su izgrađene ili obnovljene. Zato se tu postavlja pitanje za koga smo to radili i što je s demografskim mjerama, jer ovo je potpuno kontradiktorno u odnosu na sve demografske mjere koje smo izglasali - rekla je Jeckov.

Posebno se osvrnula na specifičnost koja se odnosi na područja nastanjena pripadnicima nacionalnih manjina, jer određeni obrazovni standardi također postoje u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a o tome je svoje mišljenje dao Ustavni sud 1999. godine.

- Dolazim s područja koje se suočava sa masovnim iseljavanjem, te ukoliko ostanemo s ovako visoko postavljenim standardima, opravdano je pitanje na koga ćemo zapravo primijeniti ove smjernice, odnosno na koji način će se formirati mreža škola s ovako visokim standardima? Izražavam zabrinutost posebno kada su u pitanju specifičnosti koje se odnose na škole koje pohađaju pripadnici nacionalnih manjina. Bojim se da se o tome neće voditi računa jer postoje primjeri koji idu u prilog nebrizi određenih županijskih struktura kada je u pitanju obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina – istaknula je Jeckov.

Ministrica Blaženka Divjak iznenadila se ‘zbog jako puno lažnih vijesti i informacija vezanih uz ove smjernice’ te navela da Ministarstvo daje smjernice koje sadrže isključivo ciljeve i podatke, odnosno ne radi mrežu škola nego je njeno formiranje na osnivačima škola.

- Na županiji je da za svoje područje predloži mrežu škola, a to će raditi imajući u vidu prije svega jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja. Znači to predlažu osnivači, dok Ministarstvo prikuplja prijedloge i traži mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, a Vlada donosi mrežu. Kad govorite o optimalnoj školi to nikako ne znači da će se ukidati škole, nego da će se razmišljati o upisnim područjima s obzirom da imamo situacije da u istom gradu imamo poluprazne škole u centru, dok škole u predgrađu rade u tri smjene. Dakle, treba razmišljati o dostupnosti različitih programa – rekla je Divjak. Po njenim riječima, ‘dostupnost programa koji se izvode na jeziku i pismu nacionalnih manjina je zakonska obveza te pripada kategoriji jednake dostupnosti i jednakih prava, no mora se uzeti u obzir da se racionalno raspolaže resursima’.

- Promjena statusa škole, primjerice da umjesto matične postane područna, ni na koji način ne umanjuje dostupnost obrazovanja zato jer područne škole ostaju na istome mjestu, znači učenici pohađaju školu u istoj zgradi, jedino što se ta škola onda umrežuje s nekim drugim školama. To je važno jer primjerice, ugovor o radu za nastavnike može biti jedan, a da oni rade u više škola. Također se time omogućava da školski kurikulum može biti objedinjen. Sve to sigurno doprinosi kvaliteti obrazovanja. Kao što očekujem odgovornost osnivača u smislu optimalnog korištenja resursa, tako smo u smjernicama napisali da se pri bilo kakvom ukidanju programa ili nekih ustanova mora voditi računa o svim specifičnostima - zaključila je Blaženka Divjak.