U svibnju 2021. ste s kolegicom Zrinkom Ristić Dedić istražili korištenje privatnih instrukcija i pripremnih tečajeva za državnu maturu i prijemne ispite. Što ste zaključili?
Glavni zaključci su da pandemija nije ugrozila paralelni "obrazovni sustav u sjeni" – pojava privatnih instrukcija u Hrvatskoj je konstantna, a biznis organiziranih priprema za državnu maturu i prijemne ispite raste. Privatne instrukcije koriste se od nižih razreda osnovne škole, a u pandemiji se pojavljuje i pojava online instrukcija. Pripremni tečajevi se osim za upis studijskih programa u Zagrebu organiziraju i za prijemne ispite, a postoje i pripreme za upis u osnovnu školu. To najbolje govori koliko je fleksibilan sustav u sjeni i u kojoj mjeri ukazuje na nedostatke formalnog sustava odgoja i obrazovanja.
Što pokazuje podatak da je gotovo 40 posto učenika u svakoj ispitanoj generaciji koristilo privatne instrukcije, kao i da je 56 posto učenika završnih razreda pohađalo pripremne tečajeve za maturu i prijemne ispite?
S jedne strane ovi rezultati ukazuju na visoke aspiracije djece i roditelja u vezi obrazovanja. Kolikogod to političari ignorirali, u Hrvatskoj je obrazovanje ljudima važno. Oni su također znak visoke razine konkurentnosti pri upisu u određene srednje škole i fakultete. Visoka razina korištenja usluga sugerira i velike boljke hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja – nepostojanje poučavanja učenika o tome kako učiti, zastarjelost sustava ocjenjivanja i vrednovanja, neusklađenost između obrazovnih razina te nemogućnost strukturnih promjena koje bi utjecale na smanjivanje pojave.
Kako komentirate što privatne instrukcije imaju popravnu funkciju?
Takav rezultat je u potpunosti očekivan s obzirom na to da se instrukcije u osnovnoj i srednjoj školi većinom koriste kao požarna mjera. Ipak, ovi rezultati kriju jednu puno važniju stvar, a to je da su instrukcije i pripreme dostupnije učenicima i roditeljima višeg socioekonomskog statusa. Oni ne samo da u većem broju koriste ove usluge, već to čine i redovitije. Istraživanja kolegice Ristić Dedić i mene ukazuju da se roditelji koji su imućniji i obrazovaniji prema ovim uslugama koriste strateški. Strateško usmjerenje omogućuje njihovoj djeci prednost, naročito u kritičnim točkama obrazovanja njihove djece.
Na temelju rezultata istraživanja, kakve promjene predlažete?
Prvi model regulacije ove pojave predložili smo još 2011. Nažalost u 11 godina malo se toga učinilo. Tada, a i sada, predlažemo sustavno uvođenje kompetencije "učiti kako učiti" od prvog razreda osnovne škole – djeca i mladi nam ne znaju učiti. Privatne instrukcije mogu se smanjiti i sustavim vršnjačke pomoći u učenju, povezivanja umirovljenika i škola, umrežavanjem postojećih sustava podrške iz zajednice. Ipak potrebno je učiniti i sustavne strukturne pomake – produljiti osnovnu školu na devet godina uz zadržavanje trajanja srednje škole čime bi se otvorio prostor za vježbu i nove sadržaje te osigurao novi ritam obrazovanju. Hitno je potrebno uvesti drugačiji model ocjenjivanja i vrednovanja te ukinuti opći prosjek ocjena. Pojavu "obrazovanja u sjeni" moguće je smanjiti samo povećanjem kvalitete formalnog sustava odgoja i obrazovanja, a za to je potrebno znanje, vrijeme, sustavnost i hrabrost. Sve redom kvalitete koje nedostaju našim političarima.
