Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih usvojilo je Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama po kojem ulazi u škole moraju cijelo vrijeme biti zaključani. Riječ je o povećavanju stupnja sigurnosti u školskim ustanovama; osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima, koja se nametnula kao nužna nakon prošlomjesečnog napada mladića nožem na učenike i nastavnicu u Osnovnoj školi Prečko u kojem je ubijen sedmogodišnji učenik.
Protokol bi se trebao početi primjenjivati od utorka s početkom novog školskog polugodišta, ali u sebi sadrži brojne upitnike. Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, koji je jedan od članova Povjerenstva za izradu prijedloga osnovnih mjera za jačanje razine sigurnosti u školama, za Novosti je u petak nakon sastanka tog tijela, kojeg čine još dva obrazovna sindikata, predstavnici udruga ravnatelja, predstavnik policije, civilne zaštite i ostali u Ministarstvu, kazao da je Protokol odgovor na trenutno stanje, a ono je takvo da u većini škola nema nikakvih zaštitara niti ima osoba koje posebno rade na tim i sličnim poslovima.
– To je velikim dijelom amenovanje postojećeg stanja jer sada u školama na ulazu, obično pored dežurnih učenika, stoje spremačice. Želja je da se pak do rujna ove godine svugdje gdje postoji potreba u školama zaposle posebni radnici, pri čemu moramo tek odrediti kako će izgledati kvalifikacijski okvir tog radnika. To ne može biti klasični zaštitar iako treba imati zaštitarske kompetencije. Morao bi, pošto bi radio u školi s učenicima i nastavnicima, imati minimalne pedagoško-psihološke kompetencije. Raspravljalo se o tome da bi po prilici takva osoba prolazila 100 sati zaštitarske edukacije i 60 sati pedagoško- psihološke edukacije. A za sve to treba vrijeme – kazao je Novostima Stipić.
Prema njegovim riječima, Protokol ima dvije novosti: prva je obaveza zaključavanja školskih ustanova što je moguće u kratkom roku provesti iako je to već trebalo biti učinjeno puno ranije, a druga je osoba koja će stajati kod ulaznih vrata škole. Prema sadržaju Protokola vrata škole mogu biti otključana 30 minuta prije početka i 15 minuta nakon završetka nastave dok dežurstvo radnika na ulazu u škole određuje ravnatelj. Tko će onda u utorak kad krene nastava otključavati vrata i koga će to ravnatelji odrediti za dežurnog, pitali smo sindikalistu Stipića. On kaže da se to još ne zna i da se krenulo sa sastancima po školama, a vjerojatno će se sve ipak nastojati pokrpati u samom startu da se vidi da stvar funkcionira.
– Pitanje je da li kadra takvog imamo na tržištu. S druge strane predviđa se da učitelji također mogu biti na ulaznim vratima škole, a veliko je pitanje da li to novo zaduženje može ulaziti u opis poslova koje radi učitelji. Oni su vrlo često preopterećeni, rade do maksimalne norme ili više od toga. Niti su učitelji za to obučeni, niti nenastavno osoblje. Nije smisao da tamo samo stoji odrasla osoba nego da ona u nekakvoj neželjenoj situaciji može reagirati kako bi zaštitila sebe, a onda i druge. I tu treba neka vrsta obuke – ističe Stipić.
Brojke koje je sastavio naš sugovornik govore da samo u Gradu Zagrebu postoje 252 odgojno-obrazovne ustanove i one rade na 415 lokacija. Ukupno 116 osnovnih škola uglavnom radi u dvije smjene. To znači, dodaje Stipić, da nam u tu svrhu samo u Zagrebu minimalno treba 300 do 400 ljudi. A potrebe za takvim kadrom na razini Hrvatske broje se u tisućama. Zaštitarske tvrtke, njih sedam–osam koje rade u Zagrebu, prema vlastitom priznanju mogu tek ''pokrpati neke rupe'', bez kapaciteta dovoljnog da bi do kraja doskočili ovom problemu. Jako je puno ideja, kaže Stipić, ali sve se svodi na to da bi ih ljudi koji rade u školama trebali realizirati.
– Ako se želi pak deklarativno pokazati da se nešto napravilo u kratkom roku i da je postojao širok krug ljudi koji su se okupili oko toga, onda se u tome uspjelo – kaže Stipić i domeće da se nikom ne može nametati posao ''zaštitara''. Također, taj dodatni rad trebao bi biti i dodatno plaćen.
Obrazovni sindikati očekuje da se njihovi prijedlozi uvaže već u srijedu 8. siječnja na novom sastanku Povjerenstva, inače se postavlja svrha njihovog sudjelovanja u njegovu radu. Treba usput podsjetiti i da četiri obrazovna sindikata s krajem prošle godine nisu potpisali Dodatak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama. Po njemu bi povećanje osnovice za obračun plaće iznosilo 3% od 1. veljače s isplatom u ožujku i 3% od 1. rujna s isplatom u listopadu ove godine. Čelnik Preporoda kazao nam je da su sindikati jako nezadovoljni visinom koeficijenata koje je Vlada udijelila pojedinim javnim službama i da su zaposlenici u odgojno-obrazovnim ustanovama, prošli najlošije pri čemu je koeficijent 2.01 za učitelja i nastavnika kao nositelja sustava najniži u javnim službama.
