Učitelj, stručni suradnik, odgajatelj imat će koeficijent 2,01 a čuvar prirode 2,10. Što je to složenije u poslu čuvara prirode od posla učitelja, da li je to stručna sprema, da li je opasnost hoće li ga napasti medvjed? Voditelj voznog parka koji vodi računa recimo o 20 škoda, imat će koeficijent 2,35. Da li je lakše voditi brigu o 20 djece ili o 20 škoda?! Nezadovoljstvo nam je najviše izazvao koeficijent savjetnika za obuku konja u ergeli koji će imati 2,20. Spremačica u školi imat će koeficijent 1,06, ali spremačica negdje drugdje, recimo u zdravstvu, gdje se ne čisti samo kirurgija nego i kancelarijski prostori imat će 1,15. Kuhar u školi imat će koeficijent 1,30, a kuhar u sustavu zaštite prirode 1,45. Ne znam što taj kuhar u sustavu zaštite prirode kuha - navodi Željko Stipić, predsjednik nezadovoljnog školskog sindikata Preporod tek dio primjera raspoređenih koeficijenata iznjedrenih novom Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama koju je Vlada donijela prošlog tjedna.
U državnoj upravi plaće će rasti i za 1.100 eura što je naše članove iziritiralo. Kažu nam da se ne uspoređujemo nego da budemo zadovoljni što nam plaće rastu. Ali nismo zadovoljni, kaže Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod
Vladina uredba o koeficijentima jedna je od najznačajnijih karika Plenkovićeve, kako je ocijenio, povijesne reforme uvođenja reda u sustavu državne i javne službe koja je začeta Zakonom o plaćama izglasanim krajem prošle godine. Iako je svrha Plenkovićeve povijesne reforme u državnom i javnom sektoru trebala biti i ispravka dosadašnjih nagomilanih nepravdi, ona ih je samo zabetonirala na dulji period.
Tiho nezadovoljstvo Vladinom uredbom, točnije formiranim koeficijentima iskazao je dio državnih službenika i namještenika. Pravosudnim službenicima, čije nezadovoljstvo tinja još od prošlogodišnjeg velikog štrajka i neispunjenih obećanja, tako su se pridružili vatrogasci iz lokalnih i regionalnih javnih vatrogasnih postrojbi i DVD-ova koji su za isti posao slabije plaćeni od kolega zaposlenih u državnoj službi.
Glasovi nezadovoljstva mogli su se čuti i iz sektora zdravstva, ali su se oni intervencijama ministra Beroša stišali. Najveće nezadovoljstvo akumuliralo se u obrazovanju što je izazvalo prosvjed prosvjetara 9. veljače, koji su organizirala dva od četiri školska sindikata na Markovom trgu.
I dok su školski sindikati Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja akumulirali svoje nezadovoljstvo na prosvjedu, Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Vladine ponude su prihvatili, kako su rekli, djelomično zadovoljno, ali izrečene kritike umjesto Vladi adresirali su na sindikalne kolege koji su organizirali prosvjed.
Željko Stipić (Foto: Željko Hladika/PIXSELL)
- Računali su da će povećanje plaća začepiti svima usta i da o nepravednim i nelogičnim koeficijentima nitko neće govoriti. Učitelj će zaista dobiti 160 eura veću plaću, ali ne možemo zaboraviti da su zaposlenici u drugim sektorima prošli puno bolje, recimo u državnoj upravi plaće će rasti i za 1.100 eura što je naše članove iziritiralo. Kažu nam da se ne uspoređujemo nego da budemo zadovoljni što nam plaće rastu. Ali nismo zadovoljni. Zaposleni u obrazovanju pokazali su što misle o koeficijentima na uspješnom prosvjedu na Markovom trgu. Pokazali smo da to nezadovoljstvo nije priča nekolicine ljudi. Našu internetsku peticiju, što je poprilična novost za hrvatske prilike, potpisalo je skoro 40.000 ljudi koji su premijeru i njegovim ministrima poručili da Uredba o koeficijentima nije dobra i da se mora mijenjati. I Vlada to može promijeniti. Nije to sveto slovo. Radi se samo o postojanju ili nepostojanju političke volje - govori Željko Stipić o akcijama razjedinjene sindikalne scene hrvatskog školstva u kojem godinama vlada egzodus nastavnika matematike, fizike, informatike, engleskog.
Sada imamo koeficijente kojima se zaostajanje u plaći smanjuje. Zadovoljna sam jer imamo platformu za daljnju borbu, ali nije problem samo u plaći nego u devastaciji posla nastavnika, govori Nada Lovrić iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama
- Povijesna reforma, jako zavodljivo zvuči, ali teško je reći da tu ima bilo što od reforme. Postoji određena količina novca koje treba potrošiti. Državne službe su puno bolje prošle od javnih. Od inicijalnih 850 milijuna eura za povećanje plaća u državnim i javnim službama, 350 milijuna eura ide za državne službe, a 500 milijuna za javne. Za jednog radnika u državnoj službi povišica na godišnjem nivou iznosi 6.700 eura, a za jednog radnika u javnoj službi negdje 2.500 eura. Naravno, prema van se komunicira pomoću zavodljive krilatice "za isti rad ista plaća" i "red umjesto nereda". Dominantan je bio utjecaj pojedinih ministara i visokih dužnosnika. Čiji je utjecaj bio jači, njegovi ljudi su bolje prošli. Unatoč skoro milijardu eura sredstava za povišice, Plenković ima ljude na ulici koji nisu zadovoljni i koji će se umiriti samo donošenjem pravednijih koeficijenata - kaže Željko Stipić poručujući da će, ako se ne ostvare njihovi zahtjevi, obustaviti sindikalne akcije i novoj vlasti ponovo isporučiti zahtjeve.
Stipić dodaje da se sindikate iz resora obrazovanja od početka različito tretiralo i da su sindikati koji su tražili transparentnost izgubili ulogu partnera.
S druge sindikalne strane hrvatskog školstva, Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama ističe da borba za koeficijent 2,01 s poslodavcem kao što je Vlada nije bila laka te da su samo djelomično zadovoljni.
- Naravno da svaki sindikat koji kaže da je zadovoljan, nema smisla da postoji. Nismo popustljivi, samo smo pristojni. Ovo je prvi put da su sindikati uključeni u dogovore oko formiranja uredbi. Procijenili smo da smo maksimalno dobili što smo dobiti mogli. Smatram da je Vladina uredba iskorak u pravom smjeru kako bi u budućnosti nastavnici, korak po korak, dobili mjesto koje stvarno zaslužuju. Pozicija 2,01, nije pozicija koja mene razveseljava, ali rast plaća za 55 tisuća zaposlenika od 15,7 posto je rast plaća koji nisam nikada doživjela. Krenuli smo s pozicije rasta plaća od deset posto i došli do rasta plaća kroz koeficijente od 15,7 posto. Ne možemo reći da smo apsolutno nezadovoljni. Ipak smo napravili pomak od dodatnih 5,7 posto za nastavnike. Važno nam je da smo osim rasta plaća sačuvali odnose unutar samog sektora, nismo mogli dozvoliti izjednačavanje plaća strukovnih nastavnika sa srednjom i višom školskom spremom, što je bila nakana predlagača Uredbe - ističe Nada Lovrić i dodaje da je ta reforma konačno dovela do usporedivosti pojedinih kategorija radnih mjesta.
Nada Lovrić (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)
- Dosad smo imali početne koeficijente i onda su pojedina radna mjesta imala toliko dodataka da su ti koeficijenti na kraju bili neusporedivi. Recimo, nastavnici i socijalni radnici imali su približno isti koeficijent, ali uz različite dodatke. Nastavnici su imali dodatak od 13, a socijalni radnik od 25 posto. Sada imamo koeficijente koji su usporedivi i po kojima se to zaostajanje u plaći smanjuje. Zadovoljna sam jer imamo platformu za daljnju borbu, ali nije problem samo u plaći nego u devastaciji samog posla nastavnika - govori Lovrić koja se osvrnula i na prosvjed prosvjetara održan na Markovom trgu.
- Uspješan je onaj prosvjed koji dovede do rezultata. Ne mogu shvatiti slabost onih koji ne znaju pregovarati nego gurnu ljude da se posvađaju. To je samo borba za članstvo, udarci ispod pasa. Manjinski sindikat uvijek može obećati članovima što god se poželi, bez realnosti i odgovornosti. Stipić i Preporod se upravo populistički ponašaju. Uspoređivanje koeficijenata umjesto zdravorazumskog odnosa prema cijelom sustavu dovelo je do pohlepe, najnižeg podizanja emocija. Spremačice u obrazovanju imaju niži koeficijent od spremačica u socijali i zdravstvu zato što imaju i manju normu. U osnovnoj školi norma spremačice je prostor od 600 kvadrata, u srednjoj 800 kvadrata, dok u bolnici ta norma iznosi 1.000 kvadrata. Kad bismo u obrazovanju spremačicama povećali normu, mnoge bi nam spremačice zbog smanjenja razreda i prostora, ostale bez posla. Na kraju krajeva nije isto čistiti razrede i bolničke sobe ili fekalije u staračkom domu. Što se tiče usporedbe nastavnika i savjetnika za trening konja koji mora imati fakultet, minimalno osam godina radnog staža i certifikat međunarodne europske integracije za trening konja, to je stručnjak. Ako ćemo to tako gledati onda možemo reći da naš izvrsni savjetnik ima koeficijent 2,62, a savjetnik za trening konja 2,20 - tumači Lovrić.
Profesor sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Dragan Bagić ističe da Vladu pored svega treba pohvaliti za reformu plaća u državnoj i javnoj službi, ali da je nastao čitav niz problema u provedbi.
Dragan Bagić (Foto: Marko Prpić/PIXSELL)
- Najvažniji problem iz kojeg proizlazi niz ostalih jest da se taj velik i važan posao nije sproveo kako je na papiru zamišljeno i obećano. Nije provedeno adekvatno vrednovanje složenosti radnih mjesta, nije provedena rasprava o tom vrednovanju i ocjeni složenosti. Na kraju se izradi koeficijenata metodološki pristupilo onako kako se to dosad radilo s klasičnim natezanjem, pritiscima i trgovinom, bez sustavne logike i analitičke podloge. Istina da je takvu reformu nemoguće provesti bez nezadovoljstva. Jako je puno radnih mjesta, svatko se uspoređuje s nekim i uvijek će se pronaći neka nelogičnost. Ako postoji analiza složenosti poslova, ocjene vrednovanja složenosti poslova, sindikati su ih morali dobiti na uvid kao i mogućnost očitovanja na formirane koeficijente - kaže Bagić ističući da je Vlada umjesto da vodi socijalni dijalog išla na taktiku razjedinjavanja sindikata.
- Iako izgleda da taj sukob ide u korist Vladi, on joj ustvari dugoročno šteti. Stvoreno je nepovjerenje među sindikatima koje će ih ubuduće tjerati na međusobno natjecanje koje samo može završiti u radikalizaciji pozicija i zahtjeva i otežati buduće pregovore. Sadašnji sukob na sindikalnoj sceni unutar prosvjete je sukob koji traje desetljećima. Osnova tog sukoba je konkurencija za članstvo. Preporod kao manjinski sindikat ima taj komfor da može zauzeti radikalnije pozicije čime privlači članstvo i njegovo članstvo zaista raste. Ali kompletna situacija sukoba sindikata nije loša jer dok god postoji jedan radikalniji sindikat koji će izražavati nezadovoljstvo, gurat će ostale sindikate da postavljaju ambicioznije zahtjeve - smatra Bagić i otvara pitanje koliko će zaista uspjeti HDZ-ova igra drastičnog povećanja plaća tempirana za izbornu godinu.
- HDZ je žurio s tom reformom da je završi prije izbora kako bi zaokružio povećanje plaća u zadnjih godinu dana. Zbog te žurbe, HDZ je napravio greške u koracima i u samoj proceduri. Pitanje je koliko će građani biti zadovoljni povećanjem plaće kad je dobiju, čak i za ona radna mjesta koja su u godini dana doživjeli rast od 50 posto plaće jer je taj rast razlomljen u tri rate. Zbog te rascjepkanosti dio građana neće imati dojam značajnog rasta plaća koji se nesporno za mnoga radna mjesta dogodio. Prvu povišicu od 100 eura koju su dobili u lipnju, građani su već rasporedili, to je inflacija već pojela. Povećanje od kraja prošle godine u prosječnom iznosu od 30 eura građani nisu ni zamijetili, kao ni ovo sadašnje značajnije povećanje od 100 ili 200 eura... Pitanje je koliko će građani uopće osjećati zahvalnost prema Vladi i koliko će je zbog toga nagraditi na izborima što Plenković sasvim sigurno očekuje - zaključuje Bagić.
