Jedanaest sindikata javnih službi, koji predstavljaju 180.000 zaposlenih u zdravstvu, socijalnoj skrbi, znanosti, obrazovanju i kulturi, jednoglasno su odbacili zadnju ponudu Vlade vezanu uz novi kolektivni ugovor za službenike i namještenike. Budući da nakon dvanaest održanih sastanaka nisu uspjeli postići željeni dogovor, sada najavljuju mogućnost pokretanja štrajka.
Naime, Vlada je sindikatima ponudila povećanje osnovice za plaće u javnim službama u iznosu od dva posto od 1. travnja ove godine. S obzirom na to da zadnji podaci o inflaciji govore o 6,3 posto rasta cijena na godišnjoj razini, sindikalni predstavnici i dalje inzistiraju na povećanju osnovice od četiri posto od 1. travnja i nastavku pregovora krajem svibnja o povećanju osnovice u drugom dijelu godine.
- Naš je dojam da je Vlada beskrajno kupovala vrijeme jer im odugovlačenje odgovara. Što se kasnije potpišu kolektivni ugovor, to su veće uštede u proračunu. Međutim, tome je jednom morao doći kraj - kaže za Novosti Željko Stipić, predsjednik Sindikat zaposlenih u hrvatskom školstvu – "Preporod".
Stipić dodaje da su zahtjevi sindikata minimalni, odnosno da su nakon niza konzultacija svedeni na okvire zadane situacije koju Vlada nije mogla planirati, prije svega divljenje cijena energenata.
- Početnih deset zahtjeva na kraju smo sveli na tri, pri čemu smo se zalagali da rast osnovice prati inflaciju. Iako su nam iz Vlade poručili kako ne namjeravaju rušiti cijenu rada u javnim službama, na kraju su nam ponudili osnovicu koja predstavlja upravo to - govori čelni čovjek "Preporoda".
Sindikatima je također potpuno neprihvatljiv prijedlog Vlade oko naknade troškova prijevoza jer bi ti troškovi na kraju padali na teret samih radnika i radnica. Prije četiri godine ugovorili su da ta naknada iznosi jednu kunu po prijeđenom kilometru, dok im je Plenkovićeva Vlada sada, usred abnormalnog rasta cijena goriva, ponudila povećanje od svega 20 lipa. Kako kaže Stipić, riječ je o polovini iznosa od onoga što su očekivali.
- U pregovore smo ušli s prijedlogom da naknada ne bude fiksna, već da ona ovisi o rastu ili padu cijena goriva. Riječ je o izrazito poštenoj ponudi koja se već primjenjuje u različitim zemljama okruženja. Uostalom, takvo rješenje već postoji u nekim kolektivnim ugovorima koji su na snazi i u Hrvatskoj. Odbijeni smo uz obrazloženje da je to prekomplicirano jer je riječ o stavki koja je na godišnjoj razini "teška" gotovo 400 milijuna kuna - govori Stipić i dodaje da su se na kraju jedno uspjeli dogovoriti da se naknada za sistematske preglede s postojećih 500 ubuduće poveća na 1200 kuna.
Iz jedanaest sindikata poručuju kako su svjesni trenutnih okolnosti, od problema koje je izazvao koronavirus do aktualnog rata u Ukrajini, ali isto tako napominju kako im je neshvatljivo da se Vlada, unatoč rastu troškova života te rastu proizvodnje i punjenju proračuna iznad očekivanog, odlučila na smanjenje plaće radnicima koji su "nosili najteži teret spašavanja građana, održavanja društva i države u vrijeme pandemije". Pokretanje konkretnih akcija, dodaju, na kraju će ovisiti o rezultatu idućeg sastanka pregovaračkih odbora Vlade i sindikata javnih službi koji bi se trebao održati idući tjedan.
- Ako vladajući i nakon niza neuspješnih sastanaka ne redefiniraju svoju ponudu, ne preostaje nam ništa drugo nego da u skladu sa Zakonom o radu najavimo provođenje industrijskih akcija, odnosno štrajka. Nama u sektoru obrazovanja ionako to nije novo iskustvo jer smo već pokrenuli niz štrajkova, od jednosatnih pa do dvomjesečnih. Prema tome, vrlo dobro znamo što nam je činiti - poručuje Željo Stipić.
