Od ukupno trinaest sindikata koji su bili uključeni u pregovore, Vladinu ponudu o povećanju osnovice plaća i drugih materijalnih prava prihvatilo je njih jedanaest, uglavnom sindikata iz zdravstvenog i prosvjetnog sektora. Tako će povećanje osnovice plaća za 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru od 1. listopada iznositi šest posto, plus još dva posto od 1. travnja iduće godine, božićnica i regres iznosit će 1.750 kuna, a dar za djecu 754 kune.
Izjašnjavanje o Vladinoj ponudi proteklo je rezultatski prilično tijesno, što govori o priličnom nezadovoljstvu sindikalnog članstva, čiji su predstavnici ispočetka tražili povećanje osnovice od osam plus pet posto. Tako je u Sindikatu hrvatskih učitelja, koji broji preko 26.000 članova, referendumu pristupio 17.991 član, od čega čak 8.800 članova nije prihvatilo Vladinu ponudu, što čini 48,91 posto onih koji su pristupili referendumu. Konačnu ponudu prihvatila su 9.133 člana ili 50,77 posto njih. Neizvjesno je bilo i na izjašnjavanju u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama: Vladinu ponudu ondje su prihvatila 4.044 člana, odnosno nešto manje od 52 posto, a odbilo ju je 3.761, odnosno nešto više od 48 posto članova.
Predsjednica tog sindikata Nada Lovrić za Novosti kaže da se u ovom trenutku bez štrajka nije moglo dobiti više, zato je tek relativno zadovoljna. Ističe da ovo nije kraj borbe za bolji materijalni položaj jer su na jesen iduće godine, prema sporazumu, sigurni novi pregovori.
- Moja spremačica će dobiti razliku plaće od nevelikih 190 kuna, ali će joj zato božićnica narasti za 250 kuna, što njoj jako puno znači. Među članstvom imamo i one o kojima također moramo voditi računa - govori Lovrić i dodaje da bi prosječna plaća profesora s 10 do 15 godina radnog staža trebala porasti za 400 kuna mjesečno.
Sindikat Preporod, čije članstvo dolazi iz 392 osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, odbio je Vladinu ponudu s ukupno 65,05 posto glasova svojih članova. Njihov predsjednik Željko Stipić kazao je da je zbog najavljene inflacije od šest posto problematična 2023. godina, koja će unatoč povećanju osnovice opet generirati smanjenje cijene rada.
Veliko vijeće Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja jednoglasno je pak odbacilo Vladinu ponudu. Unatoč tome, sva ugovorena prava primjenjuju se na zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Matija Kroflin, pomoćnik glavnog tajnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, i dalje je stava da su sindikati uz malo hrabrosti i strpljenja mogli izboriti bolju poziciju za svoje članstvo.
- Mi zapravo prema sporazumu nemamo godinu dana formalno pravo pregovarati o dodatku. Dakle, ne prije trećeg tjedna rujna 2023. Ključno u našem odbijanu sporazuma je bilo to da ove godine imamo snažan realan pad plaća i da ne bismo smjeli to dopustiti i iduće. A ovim dogovorom s Vladom sugerirano je da će nam 2023. realne plaće ponovno pasti. Jer imate dvopostotno povećanje od 1. travnja iduće godine, a znate da je najavljena inflacija od šest posto. Novim bi se pregovorima dobilo nekakvo povećanje tek za zadnja dva ili tri mjeseca 2023., dakle članovima ste opet donijeli realan pad plaća - ističe za Novosti Kroflin.
Sve su to, kaže, shvatili njihovi članovi, sveučilišni profesori. Koliko će plaće nastavnom i nenastavnom osoblju rasti, u sindikatu još nisu izračunali. Ali očito je da će potonjima rasti tek neznatno ili nikako, posebno onima s vrlo niskim koeficijentima.
