Vlada je usvojila konačan prijedlog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi kojeg bi trebao ovaj tjedan usvojiti i Hrvatski sabor. Novi zakon primjenjivat će se od početka 2024. godine, a odnosi se na 240 tisuća zaposlenih. Ministar pravosuđa Ivan Malenica ocijenio ga je kao "najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednja tri desetljeća" te zaključio da zakon izrađen u socijalnom partnerstvu i dijalogu sa sindikatima predstavlja "novi pravedniji i održivi sustav i zalog budućnosti učinkovite, profesionalne i održive javne uprave bliže građanima".
Jedna od novina zakona o plaćama za zaposlenike koji primaju plaću iz državnog proračuna je uvođenje dodataka na plaću za učinkovitost rada i to do 30 posto dok će zaposlenici sa najboljim rezultatima moći ostvariti i godišnji bonus. Međutim, zakonom koji je prošao šutke među sindikatima, koji su iz njega iščitali samo obećanja o povećanju plaća po novim koeficijentima od ožujka, ništa nije cjelovito definirano. Konkretna rješenja pa čak i sustav koeficijenata određivat će se pojedinačnim uredbama i pravilnicima koji su još uvijek nepoznati. Ono što je sasvim izvjesno i poznato je da novi zakon promoviran kao pravedniji donosi novi sustav ocjenjivanja zaposlenika te uvođenje instituta otkaza po Zakonu o plaćama.
Novi Zakon o plaćama nisu podržali Školski sindikat "Preporod", Akademski sindikat i Carinski sindikat Hrvatske koji su pokrenuli internetsku peticiju koju je za tjedan dana potpisalo devet tisuća radnika. Predsjednik "Preporoda" Željko Stipić kaže da se pod krinkom povišice plaća, ispravljanja dosadašnjih propusta i nepravdi donosi loš zakon za radnike.
Novi zakon primjenjivat će se od početka sljedeće godine i to na 240 tisuća zaposlenih. Uvodi se dodatak na plaću za učinkovitost i to do 30 posto, a zaposlenici s najboljim rezultatima moći će ostvariti i godišnji bonus, a problematično bi moglo biti samovoljno odlučivanje ravnatelja
- Zaista bih volio da je u pitanju ozbiljna reforma, ali nije. Pošto se dižu i plaće, podrazumijeva se da sindikati ne bi trebali imati ništa protiv navedenog zakona. Raznoraznim krilaticama o uvođenju reda "za jednak rad - jednaka plaća" sindikati su u javnosti na neki način već "pripremljeni" da nemaju ništa protiv navedenog zakona koji donosi teško prihvatljiva rješenja. Uvodi se novi sustav ocjenjivanja koji se svodi na diskrecijsku odluku ravnatelja škole odnosno ustanove. Ravnatelji će jedanput godišnje ocjenjivati svoje radnike po nejasnim kriterijima, ali po rigidnim limitima koje zakon određuje. Samo pet posto radnika u ustanovi, konkretno u školi, može dobiti najvišu ocjenu. Za školu u kojoj radi 60 radnika, to znači samo troje radnika može dobiti najvišu ocjenu. Kako bi priča dokraja bila nakaradna, među tih troje najviše ocjenjenih može biti i sam ravnatelj kojeg ocjenjuje školski odbor, a svi znamo kakva je to sprega. Većina radnika, njih oko 80 posto dobit će ocjenu koja donosi dva boda godišnje i praktično će im trebati čak šest godina da prvi put osjete na svojoj plaći povišicu od tri posto. Novi zakon o plaćama neće ništa dobro donijeti školama, samo će ojačati položaj ravnatelja i podijeliti radnike i nastavnike u zbornicama. Umjesto kreativnosti i autonomije cijenit će se poslušnost ali to su kvalifikacije koje su poželjne i u društvu – objašnjava Stipić i upozorava na opasnost otkaza po skraćenom postupku kojeg otvara novi zakon.
- Do sada je postojao otkaz koji je proizilazio iz Zakona o radu, relativno solidno razrađen i gdje se znalo po kojim točno uvjetima radnik može dobiti otkaz. Otkaz po Zakonu o plaćama omogućava otkaz po prijekom postupku po kojem ništa nije razrađeno osim da ukoliko ravnatelj na kraju godine radnika ocijeni najnižom ocjenom, bez ikakvih prethodnih opomena slijedi redoviti otkaz Ugovora o radu, što je nedopustivo. Kad to postavimo kao pitanje, dobijemo odgovor "da se to ni onako neće događati". Pa u kom svemiru žive ljudi koji pišu ovakve zakone. To je samo alat, instrument ravnateljima da se mogu rješavati radnika koji su im se suprotstavili u nekom trenutku – govori Stipić.
Predsjednik Preporoda tvdi da će se objektivno smanjiti utjecaj sindikata i kolektivnog pregovaranja sa poslodavcem jer će se sve ispregovarati u okviru Temeljnog kolektivnog ugovora. Čak i ono što se bude određivalo granskim kolektivnim ugovorima, bit će limitirano odredbama Zakona o plaćama prema kojem sindikati neće moći ugovoriti više od 20 posto dodataka za neke specifičnosti rada u pojedinoj javnoj službi.
Novi zakon o plaćama neće ništa dobro donijeti školama, samo će ojačati položaj ravnatelja i podijeliti radnike i nastavnike u zbornicama. Umjesto kreativnosti i autonomije cijenit će se poslušnost ali to su kvalifikacije koje su poželjne i u društvu, kaže čelnik Školskog sindikata Preporod Stipić
- Ovaj nakaradni zakon predstavlja obostranu sramotu, i vlasti ali i sramotu sindikata koji su pristali da ovakav zakon ugleda svjetlo dana. Vlada je obećavala da neće ići u donošenje zakona prije nego što sindikatima ne prezentira uredbe o koeficijentima ali mi cjelovitu uredbu još nismo vidjeli. Sindikati još uvijek ne znaju kakvi će biti koeficijenti. Bez uvida u koeficijente, ne znamo da li će novi zakon biti još nepravedniji od postojećeg. Unatoč svemu tome, sindikate se uspjelo uvjeriti sve zbog obećane prigodne povišice koja će se dogoditi tek u ožujku, pred same izbore. Donošenje ovakvog zakona, nekoliko tjedana pred ulazak u super izbornu godinu je dokaz da vlada ponižava sindikate koji na to dobrovoljno pristaju jer se većina njih ne bi zamjerila Plenkoviću – zaključuje Stipić.
Kriteriji ocjenjivanja zaposlenih su nepoznati, upozorava čelnica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Šušković (Foto: Boris Šćitar/PIXSELL)
Za mišljenje o novom zakonu o plaćama pitali smo i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika koji je ove godine bio u žiži javnosti kao organizator jednog od najdužih štrajkova u Hrvatskoj. Podsjetimo, naprasno prekinuti štrajk pravosudnih službenika i namještenika rezultirao je time da su svi unutar državne i javne službe dobili tzv. "privremeni trajni dodatak" do maksimalnih 100 eura, a službenici i namještenici u pravosuđu ostvarili su 12 postotno povećanje plaće. Ostali u državnoj službi koji nisu imali nikakve dodatke na plaću su dobili desetpostotno povećanje. Kako saznajemo, sva ta povećanja bi trebala biti uključena u tzv. hibridni koeficijent i biti polazišna osnova u novom sustavu plaća u državnoj službi. Ali to će se tek vidjeti kad Uredba o koeficijentima složenosti poslova u državnoj odnosno javnim službama bude javno poznata.
Predsjednica Sindikata Iva Šušković kaže da su bili uključeni u radnu skupinu za izradu zakona ali i da su uputili niz primjedbi, posebice na ograničavanje broja ocijenjenih najboljom ocjenom na najviše pet posto službenika, kako bi mogli ostvariti dodatak na plaću.
- Naše primjedbe se ne uvažavaju. Nepoznate kriterije za ocjenjivanje službenika i zakonski prijedlog da samo pet posto službenika može biti ocijenjeno najvišom ocjenom dovodi do toga da neposredno nadređeni mora odlučiti tko je taj; je li to onaj koji je bliže poslodavcu, bliže vatri, dok drugi neće imati priliku to ostvariti bez obzira na uspješnost u radu. A upravo o tim najvišim ocjenama ovisi hoće li pojedinom službeniku rasti plaća ili ne. Dakle, ne jamči nepristran, ujednačen i motivirajući pristup u ocjenjivanju u državnoj i javnoj službi – ističe Šušković.
Dodaje da je problematično i ostvarenje najavljenih ciljeva koji se žele postići predloženim zakonom jer njihova provedba ovisi o brojnim uredbama koje su još uvijek nepoznate.
- Tek kada se predoče koeficijenti koji će jamčiti da nitko neće dobiti manju plaću možemo razgovarati o ispunjenju najavljene Vladine polazišne točke jednaka plaća za jednaki rad. Tek tada možemo osigurati da ljudi koji su godinama bili nepravedno zakinuti dobiju ono što su njihove kolege u drugim službama dobivali godinama – navodi Šušković napominjući da se novi zakon vezuje za kolektivne ugovore odnosno "ustavno problematične odredbe Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata koji u državnoj službi priznaje samo policiji mogućnost ugovaranja dodatka na plaću vezane za uvjete rada zbog čega je Sindikat državnih službenika i namještenika uputio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti."
