Nakon povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj sa 700 na 900 konvertibilnih maraka (oko 460 eura), mnogim radnicima ona je ostala na iznosu minimalca bez obzira na zanimanje i stručnu spremu. Krajem avgusta Savez sindikata Republike Srpske predstavio je prijedlog novog sistema plata kojim bi iznos minimalne zarade bio primijenjen za nekvalifikovane radnice i radnike. Predložili su koeficijent 1,2 za prekvalifikovanu radnu snagu, koeficijent 1,4 za kvalifikovanu radnu snagu, 1,85 za visoko kvalifikovane, 1,75 za radnice i radnike sa srednjom stručnom spremom, 2,2 za one sa višom školskom spremom i koeficijent 2,75 za visoku stručnu spremu. Model se prvenstveno odnosi na realni sektor, a ako bi bio prihvatljiv "realnom sektoru, plate bi rasle i drugim radnicama i radnicima". "Radnik u realnom sektoru koji prima najnižu platu u neto iznosu od 900,00 KM, bruto iznosu 1.344,26 KM, na taj iznos, taj isti radnik u prosjeku u koverti dobije najmanje još 300,00 KM. Ukoliko tih 300,00 KM prevedemo u legalne tokove isplate plata, neto plata radnika će iznositi 1.200,00 KM, bruto 1.836,07 KM. Razlika poreza i doprinosa na povećanje plate od 300,00 KM je 191,81 KM. Od tog iznosa Vlada će, na osnovu Zakona o podsticajima u privredi, vratiti poslodavcu 70 posto od plaćenih doprinosa na povećanje plate radnika, odnosno 106,72 KM", predlažu u Savezu sindikata.

Podsjećaju da je zakonska obaveza poslodavaca da na najnižu platu obračuna minuli rad, noćni i prekovremeni rad. Najočigledniji primjer zloupotrebe najniže plate jeste sektor građevinarstva, tvrde u ovoj reprezentativnoj sindikalnoj organizaciji. "Od oko 12.000 zaposlenih u poslovnim subjektima u ovom sektoru, njih oko 1.000 ili oko 8 posto su NK radnici. Prosječno isplaćena plata u ovom sektoru u martu 2024. godine je samo 1,22 puta veća od najniže plate i iznosi svega 1.097 KM, dok su privredni subjekti u 2023. godini ostvarili dobit od oko 309 miliona KM i veća je za oko 100 miliona KM ili 46 posto nego u 2022. godini. Pored sektora građevinarstva, situacija nije mnogo drugačija i kada je riječ o drugim privrednim proizvodnim i uslužnim djelatnostima", kažu u Savezu sindikata RS-a.

Prijedlog novog sistema plata u Republici Srpskoj neki su granski sindikati ocijenili kao jeftin populistički trik na koji poslodavci i vlada neće pristati. Zbog manjkavosti i neuzimanja u obzir ključnih problema, na njega neće pristati ni brojni sindikati, kažu sagovornici Novosti.

"Predloženi novi sistem plata za radnike u zdravstvu mora da donese nekoliko ključnih promjena koje bi značajno uticale na njihove radne uslove i primanja. Na primjer, medicinske sestre sa dodatnim specijalizacijama i edukacijom bile bi bolje plaćene u odnosu na one sa osnovnom kvalifikacijom. No, osnovni izazov je smanjenje plata direktorima i pomoćnicima direktora, što bi značilo smanjenje jaza između najviših i najnižih primanja u zdravstvenom sektoru", kažu u Samostalnom sindikatu radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Prioritet je oslobađanje sredstava koja bi mogla biti preraspodijeljena radnicima nižih platnih razreda, što bi značilo poboljšanje njihovih ukupnih primanja. Sljedeći korak je uvođenje transparentnosti u dodjelu dodataka na plate, kaže Aleksandar Dragušić, koordinator sindikata.

- Novi zakon mora da onemogući netransparentno davanje trajnih dodataka na plate za tzv. uspješnost, koja je trenutno često subjektivna i neodgovarajuće mjerena. Ovo bi spriječilo zloupotrebe i osiguralo da dodatke dobiju oni radnici koji zaista doprinose kvalitetu rada i poboljšanju usluga u zdravstvenim ustanovama - ističe Dragušić za Novosti.

Zbog trenutnog disbalansa izazvanog najnižom platom, koja je značajno porasla, mnogi radnici u nižim platnim razredima nisu adekvatno nagrađeni za svoj rad, podsjećaju u sindikatu. "Sistem valorizacije i složenosti poslova osigurava da radnici budu plaćeni u skladu sa stvarnom težinom i odgovornošću svojih radnih zadataka. Na primjer, radnici u intenzivnoj njezi, koji imaju izuzetno stresne i odgovorne poslove, imali bi veće plate u odnosu na radnike u manje zahtjevnim sektorima, što trenutno nije uvijek slučaj", kažu u sindikatu. Ove promjene bi ukupno gledano dovele do pravednijeg, transparentnijeg i motivirajućeg sistema plata u zdravstvu, a radnici bi bili nagrađeni u skladu sa svojim stvarnim doprinosom, obrazovanjem i odgovornostima. To novi sistem plata mora uzeti u obzir, navode u Samostalnom sindikatu radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

Novi sistem plata, onako kako se predstavlja, neprihvatljiv je za Sindikat uprave Republike Srpske. U Evropi je pravilo da je odnos plate nekvalifikovanih radnika i visoke stručne spreme jedan naprema tri, podsjeća predsjednik tog sindikata Božo Marić.

- Vrijeme je da poslodavci i vlada krenu s utvrđivanjem najniže poreske osnovice za svako zanimanje, i da se tačno zna kolika je plata za konobara i druge, tj. da se plata isplaćuje prema zanimanjima, a ne prema stručnoj spremi. Neko ko je poslodavac može da radnika prijavi sa srednjom stručnom spremom, bez obzira na to što radnik ima visoku stručnu spremu, ako oni ostvare takav dogovor, i tu opet postoji prostor za isplate u koverti. Danas imamo situaciju da kad tražite molera, ne možete nikog privatno angažovati ispod sto eura po danu da kreči stan, a vidite da su svi prijavljeni na minimalac. Svi su u tom sektoru prijavljeni na minimalac. Mi znamo takođe da programere plaćamo suvim zlatom, a svi su prijavljeni na minimalac. Ne moraju biti prijavljeni sa visokom stručnom spremom, ali moramo znati poresku osnovicu ispod koje oni kao i svi drugi neće ići - kaže Marić za Novosti, podsjećajući da se u sivoj zoni godišnje akumulira oko četiri milijarde konvertibilnih maraka.

Prijedlozi za novi sistem plata ne idu dalje od visoke stručne spreme, pa je upitno kako planiraju da regulišu primanja za doktore nauka, posebno univerzitetske profesore, kaže Mladen Bubonjić, profesor na univerzitetu.

- Slijedeći postavljenu matricu, vjerovatno bi koeficijent za doktora nauka trebao biti veći, sumnjam da bi imali iste plate kao i diplomci. Međutim, u sistemu u kojem živimo jedino bi se nivelacije mogle uraditi za nekvalifikovane, pa do možda srednje stručne spreme, za ostale čisto sumnjam da bi sistem mogao izdržati tolika povećanja - smatra Bubonjić.

- Hipotetički, koeficijenti za profesore bi trebali ići možda duplo za docente od predloženog za VSS, pa možda do tri puta više za redovne profesore, što bi bilo možda 5000 KM za docente, pa do nekih 8000 KM za redovne profesore. Naravno, ovo su spekulacije i licitiranje sa iznosima, što ne mora da znači da bi se koeficijenti tako kretali, a posebno plate. No, ne vjerujem da bi ijedna visokoškolska ustanova, pa čak ni javna koja je na budžetu, mogla da podnese toliko povećanje plata. A gdje su još doprinosi? To su ogromni iznosi. Previše lijepo zvuči da bi se moglo realizovati u ovakvom sistemu - zaključuje Bubonjić.

Jedna od vaspitačica iz Banjaluke kaže da su nakon 17 godina potpisali poseban kolektivni ugovor i da im je plata od tada veća za 150 KM. Specifično je što je kolektivnim ugovorom definisano da je povećanje plate vezano za povećanje plate u gradskoj upravi.

- Prije 17 godina imali smo kompletan regres, novac za zimnicu, novac za ogrev. Kroz godine to je sve nestalo. Ne znamo kako bi se definisale plate za nas, jer mnogi od nas imaju čak dvije visoke stručne spreme. S druge strane, s obzirom na cijene i potrošačku korpu, prijedlog koji je predstavio sindikat je više nego sramotan - kaže naša sagovornica.