Vijest ste već sigurno čuli – Vlada je usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, a predsjednicima Republike, Vlade i Sabora plaća će narasti za oko 70 posto. Premijer Andrej Plenković tako će, umjesto dosadašnjih 3.263 eura neto, primati plaću od 5.535 eura neto. Njegova nova godišnja bruto plaća bit će među deset najvećih premijerskih plaća u Europskoj uniji kada se uspoređuje s prosječnom plaćom u zemlji.

Plaća predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povećat će se s 3.113 na 5.314 eura neto, a nova plaća predsjednika države Zorana Milanovića iznosit će 6.074 eura neto, dok je prije bila 3.600 eura. Na veću plaću mogu računati i saborski zastupnici i ministri, čija će plaća ubuduće iznositi oko 4.000 eura neto, ovisno o različitim faktorima kao što su mjesto prebivališta ili porezne olakšice. Povećanje plaće državni dužnosnici osjetit će već u augustu na plaći za jul.

Plenković je donošenje te mjere objasnio kazavši da osnovica državnim dužnosnicima nije mijenjana godinama, "a u međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima". Dodao je i da je mjera u suštini antikorupcijska.

Tempo (povećanja plaća) je drugačiji, u javnim službama povišice idu na kapaljku, a Vlada sebi špinu odvrće do kraja. Dižu se plaće upravljačkom i represivnom aparatu, a ostalima se poručuje da nisu prioritet, govori Željko Stipić iz sindikata Preporod

Iako ljetni "pomalo" duh od početka jula vlada saborskim klupama, a političari odmaraju u debeloj hladovini Jadrana, vijest o značajnom povećanju plaća državnim dužnosnicima nije uspjela proći ispod radara. Plenkovićeva parica postala je glavna tema u medijima, a mi ćemo pažnju usmjeriti na neke od reakcija iz sindikalnog sektora.

Predsjednik Saveza Samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel medijima se požalio da ga zovu članovi sindikata i pitaju kolika će povećanja za njih sada SSSH tražiti. "Na jesen će biti lančana reakcija. Svako povećanje koje ćemo mi tražiti, od 15 do 20 posto, naši članovi će smatrati da je to malo. Tu ćemo imati velikih problema. Svaki radnik će se osjećati manje vrijednim u odnosu na neke dužnosnike za koje ne treba nikakav natječaj ni nikakva stručna sprema, da sada ne spominjem neke ljude", kazao je Novosel u razgovoru za N1. Ipak je spomenuo jednu osobu, bivšu ministricu financija Martinu Dalić, koju je naveo kao pozitivan primjer.

"Bez obzira na to što je bilo kontroverzi u preoblikovanju Agrokora, ona je bila uspješna ministrica, kao što je sada uspješna poduzetnica u Podravci. Takvih ministara nam nedostaje, koji su u stanju donositi odluke i ginuti za njih", pojasnio je Novosel.

Zastanimo na trenutak nakon ove izjave. Predsjednik najbrojnije sindikalne središnjice u zemlji kritizira potez Vlade zato što ga sindikalni članovi zovu i traže da radi ono što mu je u opisu sindikalnog posla. U aspiracijskom zanosu navodi bivšu ministricu čija je mala kontroverza bila ta da je krug ljudi koji je okupila "spašavajući" Agrokor iskoristio povlaštene pozicije i priskrbio si višemilijunsku zaradu. Kao poduzetnica pak bilježi uspjeh u tome što se pretrgla da sebi i ostalom manjinskom upravljačkom kadru u Podravci osigura masne plaće, dok je većina radnika zaposlenih u Podravkinoj proizvodnji ostala na minimalnim plaćama.

Podsjetimo, Dalić je lani prosječno zarađivala oko 34.800 eura bruto mjesečno (iznos koji uključuje plaću, bonuse, primanja u naravi i dodijeljene dionice po novom modelu nagrađivanja). Novosti su već pisale da je paralelno oko 40 posto radnika i radnica zaposlenih u proizvodnji Podravke primalo plaću od svega 680 eura mjesečno. Kao veliki uspjeh pod reflektore se ovih dana turalo Podravkin ulaz u agrobiznis Fortenove, a minusi Podravkinog poslovanja pažljivo se čuvaju u sjeni, od nakupljanja duga dobavljačima do zastoja u investicijama. I zaista, ako će PR za Dalić i slične raditi prominentni sindikalisti, poduzetnici doslovno ne trebaju raditi ništa.

Božica Žilić (Foto: Šime Zelić/PIXSELL)

Disonantni sindikalni glas oko povećanja plaća državnim dužnosnicima stigao je iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Glavni tajnik sindikata Matija Kroflin ocijenio je kako se "panika koja se bez osnove diže oko stanja u javnim financijama poklapa s nekim vjetrovima unutar EU-u koji zagovaraju rezanje javne potrošnje, odnosno austerity politike". Upozorio je da takvo "izmišljanje problema" djeluje kao prizivanje promjena nacionalne politike. "Idući korak je proglašavanje svih zaposlenih u javnim službama uhljebima, javnog sektora neefikasnim i plašenje fiskalnim pravilima koja se ne smiju kršiti, jer u suprotnome život u ovoj zemlji navodno prestaje", zaključio je Kroflin.

A kako ne bismo ostali samo na mišljenjima sindikalista koji su bili voljni sami se oglasiti medijima, za komentar smo se obratili na još nekoliko sindikalnih adresa. Ovaj potez Vlade komentira nam Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK).

- I državni dužnosnici su radnici i na svojoj funkciji zaslužuju određenu plaću, to je neosporno. Je li postotak povećanja primjeren u ovo doba i u odnosu na plaće drugih radnika u državnim i javnim službama, to je već pitanje - govori Žilić.

Naša sugovornica usmjerava priču na sektor kojim se bavi njen sindikat i ističe kako su plaće u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja godinama premale, a radnice masovno napuštaju svoja radna mjesta. Vlada se za poboljšanje njihovih radnih uvjeta još uvijek nije založila u dostatnoj mjeri, a za to je ove štrajkaške vrtićke godine itekako bilo prilike i mogućnosti.

- Vlada bi sektor predškolskog odgoja trebala uzeti pod svoje, a ne podržavati neujednačen sustav plaća u zemlji. Kad se već govori o povećanjima i ujednačavanju plaća, radnici na nižim pozicijama u državnom i javnom sektoru trebali bi postati prioritet. To je radna snaga koja odlazi, koje nam fali. Čeka nas svakako turbulentna jesen i nova sindikalna pregovaranja, tražit ćemo više od Vlade - zaključuje Žilić.

Željko Stipić (Foto: Luka Batelić/PIXSELL)

Komentar smo zatražili i od Željka Stipića, predsjednika Sindikata Preporod.

- Ovo je veliko finale priče oko preslagivanja plaća u javnim i državnim službama, a primarno je ovdje pitanje odnosa, a ne iznosa. Već je lani na ljeto, kad je premijer predstavio tu priču, bilo očito da će biti problema, i da nas brojke trebaju tjerati na razmišljanje o odnosu. Mnogo su veće cifre namijenjene za manji broj radnika u državnim službama, a manji iznosi za veći broj radnika u javnim službama. I tempo je drugačiji, u javnim službama povišice idu na kapaljku, a Vlada sebi špinu odvrće do kraja. Dižu se plaće upravljačkom i represivnom aparatu, a ostalima se poručuje da nisu prioritet - govori nam Stipić.

I on se osvrće na probleme u sektoru u kojem je sindikalno aktivan. Nije pritom samo stvar u još uvijek nedostojanstvenim plaćama učitelja i ostalih radnica i radnika u školskom sustavu. Dok ovo pišemo, primjerice, svi pomoćnici u nastavi su nezaposleni – ljeti im se redovno piše otkaz unatoč tome što su radili cijelu nastavnu godinu i što će najesen škole ponovno tražiti njihove usluge. Za kraj, i Stipić najavljuje uzbudljivu sindikalnu jesen, u kojoj će od Vlade "i dalje tražiti više".