Četveročlana porodica s minimalnim primanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine dosad je morala imati barem pet (!) zaposlenih, a sada će morati imati tri. Prošle godine u ovo doba radnice i radnici u FBiH ostali su u šoku. Nominalna ljevica bila je na vlasti već 14 mjeseci, a minimalna plata u Federaciji porasla je sa 596 konvertibilnih maraka (304 eura) na 619 konvertibilnih maraka (316 eura).
Početkom ove godine u šoku su ostali poslodavci, privrednici, preduzetnici, dušebrižni ekonomski stručnjaci i još dušebrižniji urednici visokotiražnih pa čak i nekih "relevantnih" medija: Vlada FBiH donijela je odluku da minimalna plata bude 1.000 konvertibilnih maraka (511 eura). Dobra vijest za standard više od 240.000 radnica i radnika koji su dosad imali platu manju od 511 eura, živeći na rubu egzistencije, dovela je do neočekivanog obrta u mišljenju angažovanih, a sada dušebrižnih ekonomskih i medijskih analitičara. Visokotiražni i dosad relevantni mediji osvanuli su puni analiza kako će to povećanje, skupa s povećanjem doprinosa za 304 konvertibilnih maraka (155 eura), biti težak udar za privredu, pogotovo male privrednike kojima je 685 konvertibilnih maraka veće izdvajanje na mjesečnom nivou ozbiljan problem ako imaju više od deset radnica i radnika.
"Slušajući i čitajući danas predstavnika izvršne vlasti na kantonalnom nivou, pojedinih predstavnika zakonodavne vlasti na nivou FBiH, lidera određenih političkih partija i ljudi koji se bave inostranim investicijama stiče se utisak da je u Federaciju BiH do juče, tačnije do usvajanje Odluke o minimalnoj plati u FBiH za 2025. godinu, ulagano kao u Dubai, da nam svi radnici rade za minimalnu platu i da će iznos od 1.000 KM za najnižu platu učiniti da ćemo nestati s lica zemlje. Kako drugačije objasniti utrkivanje ko će prije napasti spomenutu odluku" – poručili su iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Njima jednostavno nikad nije dovoljno profita i za njih je jedino ispravno da oni imaju milione, a da radnici rade za, ako je ikako moguće, 500-600 konvertibilnih maraka, izjavili su iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
"Niko od danas zabrinutih nije riječ rekao dok je inflacija jela i onako male plate, kad su desetine hiljada radno sposobnih radnika napuštali ovu zemlju, kada su bez kontrole divljale cijene najosnovnijih prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština, kada su radnici na ulicama tražili poštovanje njihovih najosnovnijih ljudskih i radničkih prava. Podržavali su i podržavaju one za koje je nekad najniža plata od 406 KM bila društveno opasna, poslodavce koji godinama potkradaju državu prijavljujući radnike na minimalac i dajući novac u kovertama", kazali su iz SSSBiH.
Upravni odbor Udruženja poslodavaca FBiH ukazuje na ozbiljne posljedice i rizike donošenja ovako ishitrene odluke.
"Poslodavci jesu za povećanje plata radnika, ali na način kako je to moguće i održivo, kako je i najavljivano, a to je da poslodavci povećaju neto plaće radnika, a da će vlasti kroz fiskalne i druge neophodne reforme smanjiti obaveze poslodavaca prema državi i da će se na taj način popraviti položaj radnika. Utoliko je sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća još jedna propuštena prilika da se ekonomsko-socijalni partneri pokažu odgovornim i da uz dijalog razmotre i usaglase očekivana i prihvatljiva rješenja. Naprotiv, stvari su vraćene nekoliko koraka unazad", saopštili su iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Unija poslodavaca FBiH smatra da je ova odluka donesena prije donošenja najavljenog seta fiskalnih zakona, redefinisanja pitanja zdravstvenog osiguranja na teret poslodavaca, smanjenja parafiskalnih opterećenja, usklađivanja socijalnih davanja i da je stoga ozbiljan dodatni namet poslodavcima. "Proizvest će vrlo izvjesne štete u poslovanju, smanjenju broja radnih mjesta, ugroziti konkurentnost naših kompanija, posebno na inozemnom tržištu, što će dodatno obeshrabriti investitore u FBiH", kazali su iz Unije poslodavaca.
Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, ima spreman odgovor. Dio negativnih reakcija, smatra on, može se pripisati neinformiranosti, dio je osvrt interesnih grupacija koje ne žele vidjeti jaku radničku i srednju klasu, a dio je jednostavno prosta zloba i ljubomora onih koji dok su bili u prilici nisu ništa učinili za radnike.
"Naravno da se na neke ne treba ni osvrtati jer je njihove populističke reakcije lako pročitati i prozrijeti kroz prizmu nebrige i nerada kad su bili vlast i današnjih neosnovanih kritika kao opozicije. Neki drugi zaslužuju komentar jednostavno da provjerimo da li su samo neinformirani ili tendenciozni. Za Vijeće stranih investitora, koje inače jako uvažavam, imam vrlo kratku i jasnu poruku: Oni investitori kojim je plata od 1.000 KM prepreka za investiranje slobodno trebaju tražiti neke 'banana' države pa tamo davati plaću radnicima od par stotina eura. Mi smo država koja pretenduje na članstvo u EU-u i svaki naš postupak će oslikavati tu ambiciju. Nikada neću pristati da ispunjavamo obaveze za članstvo u EU-u, bez obzira koliko to sporo bilo, a da plate radnika budu posljednji uslov na tom putu", saopštio je Nikšić.
Na početku mandata Vlada FBiH rekla je da svi investitori koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu zbog mizerne cijene rada ne trebaju dolaziti, podsjetio je Nikšić.
"Naše stope poreza na dobit su među najnižim u Evropi. Nažalost, zabilježenih preko pet milijardi dobiti kompanija radnici skoro nikako da nisu osjetili na svojim primanjima, čak i onda kada smo poslodavcima omogućili da isplate neoporezovane dodatke radnicima. Još jednom naglašavam da minimalna plata u Federaciji od januara iznosi 1.000 KM, što nema veze s ukupnim primanjima radnika jer na minimalnu platu u skladu sa zakonom i dalje postoje neoporezivi dodaci. Onima koji se plaše da će veće plate ugroziti ekonomiju ukazujem na činjenicu da sva relevantna istraživanja pokazuju da je ključ jačanja tržišne ekonomije i nacionalnih ekonomija rast minimalne i prosječne plate. Davanje bogatim da budu bogatiji se nigdje nije pokazalo kao mjera koja rezultira pravednijim društvom za sve. Bogati imaju pravo na svoje bogatstvo, ali svi građani, pogotovo radnici, imaju pravo na dostojanstvo", rekao je Nikšić, najavljujući podršku za male preduzetnike i privrednike koji su odlukom o istovremenom povećanju plate i doprinosa dovedeni u nepovoljan položaj.
Faruk Hadžić, doktor ekonomskih nauka, tvrdi da Vlada FBiH mora preispitati "zamrzavanje doprinosa" i to prema modelu koji je predložio još prije šest mjeseci.
"Ako je intencija bila povećati standard radnika, onda se i ovaj dio trebao dati radnicima tako što bi se Federacija BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plate ili generalno odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast. Da su recimo kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo preko 1.500 KM. Minimalna plata bi bila oko 1.300 KM plus topli obrok i prijevoz", tvrdi Hadžić.
Hadžić ne očekuje da bi na godišnjem nivou iznos novonaplaćenih doprinosa bio manji od 400 miliona konvertibilnih maraka, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika.
"To je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za doprinose, a ne za plate radnika. No, treba razbiti iluzije da država može svima ispuniti želje oko različitih finansiranja i izdataka. Za penzije ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno para, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje. Ako bude kojim slučajem došlo do smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plata u javnom sektoru i rasta izdataka", zaključuje Hadžić.
Revoltirani ovom odlukom Vlade FBiH poslodavci su indirektno najavili i prestanak učestvovanja u akciji "zaključavanja cijena" koja traje od 15. decembra 2023. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže da je u planu prestanak akcije.
"Mi pokušavamo biti partner Vladi, ali su nas pomnožili sa nulom. Neće biti produženja akcije 'Zaključavamo cijene'. Ovo sa rastom minimalne neto plaće, uvođenjem neradne nedjelje, sve je ovo besmisleno. Iz Ministarstva nemaju obraza da nas pitaju da nastavimo s akcijom. Mislim da je i ministarstvo odustalo, izvarani smo kao partner", kaže Smailbegović, a prenosi Raport.ba.
