Opet se zaoštrilo između Vlade i sindikata javnih službi. Razlog je, doduše, poznat još od 2009. godine, kada je 250.000 zaposlenih zbog krize ostalo bez šest posto plaće. Uporno tražeći da im se vrati uzeto, prije dva mjeseca najavili su da će ići u štrajk, na što je Vlada reagirala ponudivši im povećanje osnovice od tri posto na koje sindikati ne pristaju. Kažu da bi se time zapravo samo vratili na razinu od prije devet godina, što nije u skladu s dogovorom po kojem se plaće moraju povećati prateći rast gospodarstva. Prema njihovom izračunu, na plaću od 5000 kuna povećanje od tri posto značilo bi dodatnih 150 kuna bruto, što je premalo. Solidarizirali su se, kažu, kad je trebalo, a država je to zaboravila. ‘To je otprilike kao da vam netko ukrade auto, a onda vam nudi kompenzaciju u vidu bicikla’, komentirao je jedan od sindikalaca.
Vlada, međutim, ne odustaje. Ministar financija Zdravko Marić upozorio je nakon istupa sindikalnih predstavnika da je tripostotno povećanje u 2019. godini Vladina zadnja ponuda i da više ne može jer da se ukupno radi o povećanju od 900 milijuna kuna. Za više će Vlada ‘stvarati uvjete i preduvjete’, obećao im je, jer da je ponuda ‘u okviru fiskalnih i proračunskih mogućnosti’, kao i da su ‘medicinske sestre, liječnici, učitelji, nastavnici, policajci, poreznici, carinici, kulturnjaci, djelatnici u socijali… na poprilično visokoj listi prioriteta’.
Takav scenarij nije se dojmio predstavnika devet sindikata koji su najavili kako će se za pravedniju cijenu rada nastaviti boriti raznim oblicima pritisaka, među kojima je i štrajk o kojem postoji visok stupanj suglasnosti, s obzirom na to da sindikalne aktivnosti podupire 86 posto članstva. Posebno ih smeta, kako je to rekao predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, da je baš javni sektor najviše pogođen i razoren, da su plaće niske i da iz javnih službi odlaze najkvalitetniji ljudi te da se radi o rezultatu hajke na javnu potrošnju. ‘Sve to postaje iritantno, perverzno i bezobrazno’, rekao je Ribić i najavio da će, s obzirom na situaciju s Uljanikom, tražiti povećanje osnovice od šest do sedam posto, jer da plaće u javnom sektoru zaostaju više od 18 posto za onima u gospodarstvu.
Školski sindikat Preporod, koji okuplja 9000 prosvjetnih radnika, u srijedu se s više od 80 posto izjasnio protiv Vladine ponude, koju je ocijenio nedostatnom i omalovažavajućom. Startne pozicije su zauzete. Slijedi ili dogovor ili štrajk.
