Premda na prvu nije tako izgledalo, sindikati javnih službi uspjeli su se dogovoriti s Vladom o povećanju osnovice plaća iduće godine u ukupnom iznosu od pet posto. Sporazum su odmah iskoristili i sindikati državnih službi koji su i bez prijetnje štrajkom pristali na prijedlog koji bi trebao biti prihvaćen do kraja tjedna.
Sindikati su, podsjetimo, najprije tražili povećanje od 5,8 posto, a Vlada je nudila tri tvrdeći da u proračunu za iduću godinu nema dovoljno prostora za dodatni trošak od 150 milijuna kuna. Međutim, kad su ovi zaprijetili sa štrajkom, ministar financija Zdravko Marić odvezao je kesu i omogućio povećanje bruto osnovice u prosječnom iznosu za 271 kunu po zaposlenom. Potreban novac, kazao je njegov kolega, ministar rada Marko Pavić, osigurat će se uštedama u drugim resorima. Zašto uštede nisu bile moguće prije prijetnje štrajkom koji je trebao započeti u srijedu, nije objasnio.
Ipak, nisu svi zadovoljni. Školski sindikat Preporod koji okuplja zaposlene prosvjetare u 367 osnovnih i srednjih škola najavio je da ne odustaje od zatraženog povećanja od 18 posto, što znači da bi u trenutku zaključenja ovog teksta u dijelu škola nastava trebala biti prekinuta na jedan sat. Razlog štrajka objasnio je predsjednik Preporoda Željko Stipić, kazavši da je usmjeren prije svega protiv Vladine politike. Prosvjetari time žele poslati poruku da nisu spremni na polovna rješenja, ali pitanje je kako će štrajk prihvatiti članovi s obzirom na to da je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u svom pismu povjerenicima, kako donosi Jutarnji list, objasnio da ‘sindikati zdravstva, kulture i socijalne skrbi nisu spremni upustiti se u veći štrajk’ i da ‘učitelji nisu bili većinom skloni većem angažmanu, a s obzirom na rezignaciju među ljudima nismo mogli biti sigurni da bismo imali odgovarajući odaziv’. To je bio osnovni razlog zašto se krenulo s jednosatnom obustavom rada.
Osim toga, zaposleni u javnim službama zadnjih su dana bili izloženi žestokom pritisku medija – od onih komercijalnih do javne televizije koja je spremno prepuštala prostor zagovornicima slobodnog tržišta poput Davora Huića iz udruge poreznih obveznika Lipa, koja zagovara neoliberalne ideje tražeći što manju ulogu države i smanjenje trošenja javnog novca, pa bio on i za plaće profesora, liječnika i medicinskih sestara.
Medijski prostor dobio je i Saša Cvetojević, poduzetnik čiji dobar dio poslovanja počiva upravo na poslovima s državom. Njegova teza je da su plaće u javnom sektoru više nego u realnom i da bi svi iz privatnog sektora bili jako sretni kad bi prolazili kao zaposleni u državnom pa da imaju sve ‘komocije koje proizlaze iz ugovora o radu i posebnog statusa službenika i namještenika u javnom sektoru, primjerice u zdravstvu’. Uzalud su ga iz sindikata upozoravali da miješa javne i državne službe, njemu je sve to isto. ‘Iste su jer su zdravstvo i školstvo koplje koje sada probija Vladu i naš sustav plaća, kako bi se kasnije i državni službenici tome priključili. To je dogovor na nivou sindikata, u kojem je meni teško braniti poziciju, jer s druge strane imam učitelja ili liječnika’, govorio je Cvetojević na N1 televiziji i pomalo rezignirano zaključio da su sindikati ‘shvatili što znači PR’.
Upravo u tom smjeru ide i zamjerka državnih službi koje tvrde da su im javne službe zavezale ruke jer da se moglo doći i do većeg povišenja, kako je to poručeno iz Sindikata policije. Bilo kako bilo, sindikalne akcije nisu gotove. Neslužbeno su najavljene nove za ljeto iduće godine.
