Sindikat Zajedno u petak je objavio da u ponedjeljak počinje štrajk zdravstvenih radnika okupljenih u tom sindikatu i da su spremni na blokadu svih redovnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, uključujući obavljanje radioloških i krvnih pretraga.
U svojim se objavama tjednima prijete i onkološkim pacijentima, najavljujući obustavu radioterapijskih postupaka, a tvrde da u 13 županija neće biti ni sanitetskog prijevoza.
"Radit će se samo hitna. Redovna dijagnostika i redovne kontrole se neće obavljati. O brojkama ne bih govorila, ali idemo u štrajk u većini zdravstvenih ustanova. Od veljače se obraćamo Ministarstvu. Žao nam je što moramo u ovakvu akciju, ali to je jedini način da javnost sazna koliko smo malo plaćeni za svoj rad", rekla je dopredsjednikca sindikata Sandra Alić.
Odluka o štrajku donesena je jer Ministarstvo zdravstva u postupku mirenja nije udovoljilo sindikalnom zahtjevu za 20-postotnim povećanjem bruto osnovice, no Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi Hrvatske (SSZSSH) kaže da to i nije na Ministarstvu zdravstva.
"Naši članovi neće štrajkati, jer idući tjedan počinju pregovori o granskom kolektivnom ugovoru, a u četvrtak bi trebao biti imenovan i odbor za pregovore o visini osnovice i ostalim pravima iz temeljnog kolektivnog ugovora (TKU). Napominjem da se o TKU nema što pregovarati s Ministarstvom zdravstva, jer je to u nadležnosti Ministarstva rada. Drugo, vidim da se najavljuje i štrajk saniteta, pa moram upozoriti da je sanitet pod zavodima za hitnu medicinsku pomoć, a to znači da po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ne smije štrajkati, iako ne rade hitni posao. Dva člana su nas pitala za savjet što da rade, a mi smo ih upozorili da mogu trpjeti posljedice nezakonitog štrajka. Općenito, čisto sumnjam da ovaj štrajk može uzrokovati blokadu zdravstva. U resoru smo imali mnogo veće štrajkove, pa sistem nije bio blokiran", kaže Topolnjak.
Sindikat Zajedno prošle je godine Rješenjem o reprezentativnosti imao 2185 članova, što je mali dio sektora koji zapošljava preko 70 hiljada ljudi. Vođe tvrde da se broj članova ove godine povećao na oko četiri hiljade, ali ni to nije brojka koja bi trebala stvoriti ozbiljniji zastoj u pružanju zdravstvene zaštite.
Ministarstvo zdravstva tvrdi da su sa sindikatom dogovorili da se za vrijeme štrajka obavljaju pregledi i osnovni dijagnostički postupci kojima se kod svakog bolesnika mora isključiti hitno stanje, a time i potreba provođenja odgovarajućih dijagnostičkih i /ili terapijskih postupaka.
U bolnicama 24 sata moraju funkcionirati hitne službe, sa svom raspoloživom potrebnom hitnom dijagnostikom, a u stacionarnom dijelu bolnice provođenje svih postupaka liječenja, primjena svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji osiguravaju da se određena bolest ne pogorša i da se otkloni mogućnost da bi otkazivanjem postupka moglo doći do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.
Ne smije se blokirati invazivna dijagnostika u svim slučajevima u kojima se zahtijeva hitnost i u kojima je invazivna dijagnostika kontinuitet terapije kao i kirurške djelatnosti koje moraju osigurati mogućnost svih hitnih zahvata za bolesnike primljene putem hitne službe i kirurških zahvata za bolesnike koji se nalaze na bolničkom zbrinjavanju i kojima se zbog otkazivanja operativnoga zahvata značajno pogoršava bolest ili postoji mogućnost da bi otkazivanjem operativnih zahvata došlo do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i/ili život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti.
Liječnici i ostali zdravstveni radnici moraju biti prisutni 24 sata u svim djelatnostima intenzivnog zbrinjavanja bolesnika, tvrde iz Ministarstva zdravstva.
