Deset kuna za jedan dječji obrok svim učenicima u svim osnovnim školama osigurava Vlada od prvih školskih dana 2023. godine. Najnovija je to Vladina odluka za 311 tisuća učenika, za što je u državnom proračunu osigurano 550 milijuna kuna. Besplatan, zdrav, nutritivan obrok u školama jedan je od preduvjeta jednakih mogućnosti obrazovanja i jedno od prava iz Konvencije o pravima djeteta. U Hrvatskoj su u mnogim školama u vrijeme obroka bile vidljive razlike i jaz između siromašnih učenika koji su izolirano stajali po strani i onih boljeg materijalnog statusa čiji su roditelji mogli plaćati obrok u školi. Te su se razlike znale i u sredinama u kojima su osnivači škola – općine, gradovi i županije – sufinancirali obroke socijalno najugroženijima. U ranom dječjem svijetu, pri prvom susretu sa društvom izvan sigurnosti doma, prva je to spoznaja diskriminacije i nejednakosti koja može negativno utjecati i na formiranje njihove ličnosti. Besplatan obrok važan je korak naprijed jer je riječ o nacionalnom programu i o besplatnom obroku za sve, bez iznimke, bez obzira na socijalni status. "Besplatni obrok za sve učenice i učenike osnovnih škola poruka je uključivosti i daje sigurnost da nećemo imati niti jedno gladno dijete", poručio je premijer Andrej Plenković.

Vladajući na sve načine pokušavaju od korupcije, kriminala i izvlačenja milijardi kuna iz Ine napraviti mrtve teme. Što smo sve mogli s tih milijardu kuna koliko je nestalo u samo jednoj aferi, koliko izgraditi vrtića, koliko obroka djeci platiti – kaže Sabina Glasovac

Jasno je da će ova Vladina odluka u vrijeme inflacije dobro doći mnogim obiteljima, ali kao što je već uobičajeno za hrvatske prilike, svaka dobra odluka otvara brojna pitanja kako je sprovesti. Prehranu će za učenike, kao i dosad, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, sufinancirati i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola kojima će biti spuštena sredstva za osiguranje barem jednog besplatnog obroka za svakog učenika. Znači, do početka drugog polugodišta sve škole bi trebale biti spremne osigurati učenicima taj jedan obrok u skladu sa postojećim pedagoškim standardima koji podrazumijevaju zaposlenog kuhara, pomoćno osoblje, kao i potrebnu infrastrukturu – školsku kuhinju i blagovaonicu, a njih mnoge škole nemaju. Učenicima u školama koje ih imaju trebao bi biti osiguran topli obrok, dok će učenici u školama bez tih prostora dobivati mliječni obrok. Po objašnjenju nadležnih, taj mliječni obrok ne podrazumijeva samo sendviče i voće, već sve što ne zahtijeva kuhanje. Iako ostaju pitanja tko će od ravnatelja u škole sa niskim plaćama privući kuharsko osoblje, tko će i kako uspjeti u kratkom vremenu adaptirati prostor za konzumaciju jednog obroka po pedagoškim standardima i slično, Vladina mjera velika je pobjeda inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok koju su prije dvije godine pokrenule profesorice zagrebačkog Pravnog fakulteta Olja Družić Ljubotina, Marijana Kletečki Radović, Antonija Petričušić i Ivana Dobrotić. Na svom Facebooku one su zahvalile predstavnicima Vlade i premijeru: "Iznimno nam je drago što se premijer, zajedno s ministrom Fuchsom odlučio upravo na model koji smo zagovarale od samog početka, a to je da se sredstva za školsku prehranu osiguraju unutar djelokruga ministarstva obrazovanja te da se kreira jedan univerzalan sustav koji neće stigmatizirati djecu i koji će svakom djetetu osigurati pravo na jedan besplatni školski obrok i koji će u prvi plan staviti interese i prava djece." Ivana Dobrotić za Novosti ističe da je iz fonda FEAD (Fond europske pomoći za najpotrebitije), putem kojeg su dosad sufinancirani besplatni obroci najugroženijima, u zadnjoj godini izdvojeno oko 27 milijuna kuna, a da Vladina odluka donosi daleko veći iznos od 550 milijuna kuna godišnje.

Ivana Dobrotić

- FEAD je izdvajao oko pet kuna po obroku po djetetu, a sada će to biti deset kuna po obroku po svakom djetetu. Govorimo o znatno višem iznosu sredstava u okviru kojih se školama omogućava da osiguraju barem jedan besplatan školski obrok za svako dijete. Naravno, općine, gradovi i županije i dalje će ovo bazično pravo na jedan besplatan školski obrok za svako dijete moći nadograđivati. Trenutno 127 tisuća djece u Hrvatskoj ili 18,6 posto živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Radi se o djeci koja nemaju jednake prilike i njihovi roditelji jednostavno nemaju mogućnosti da im osiguraju bazične potrebe - navodi Dobrotić i dodaje da su na besplatnom obroku za sve učenike inzistirale i zbog vrlo vidljive, a nedopustive diskriminacije djece na samom početku njihovog društvenog života.

- Koliko god škole pazile, uvijek je bilo situacija da se znalo koja su djeca u FEAD programu, čime su se djeca u riziku od siromaštva izlagala dodatnoj stigmatizaciji u najosjetljivijoj dobi. I naravno da to onda narušava pravo djece na privatnost i dostojanstvo, što nikako ne bismo trebali dozvoliti. Činjenica da su sva djeca uključena u školski obrok bitna je i iz socijalizacijske perspektive i to je jedan od glavnih razloga zašto su taj program među prvima uvele primjerice Finska i Švedska. Vjerujemo da će uz ovaj financijski paket te dobro umrežavanje lokalnih resursa, odnosno suradnju s drugim školama i drugim dionicima na području svojih županija, svaka škola iznaći način da za svako dijete osigura taj jedan nutritivno vrijedan hladni ili kuhani obrok. I hladan nutritivno kvalitetan obrok, ukoliko trenutno ne postoje uvjeti za kuhani obrok, bolje je rješenje od toga da dijete tijekom školskog dana ne pojede ništa - govori Dobrotić.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević ističe da je organizacija školske prehrane dosad najviše ovisila o senzibilitetu i financijskim mogućnostima gradova i županija, što je stvaralo velike razlike među djecom ovisno o mjestu u kojem žive.

Helenca Pirnat Dragičević (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

- Smatramo dobrim i potrebnim da se ovo pitanje regulira i financira na razini države te da ne ovisi o financijskim mogućnostima lokalnih zajednica ili ograničenom trajanju pojedinih projekata. Na primjer, Osječko-baranjska županija osigurala je besplatnu prehranu svim učenicima osnovne škole, pokazujući razumijevanje za ovaj važni aspekt dječjih prava. S druge strane, u Dalmaciji vrlo malo djece ima mogućnost kvalitetne prehrane u školi, jer škole kuhane obroke nude isključivo za djecu koja imaju produženi boravak ili cjelodnevnu nastavu. Nažalost, u nekim sredinama smatra se da to i nije tako važno i da će se djeca već nekako snaći. Rezultati istraživanja upućuju na to da svako peto ili čak svako četvrto dijete u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, pogotovo djeca koja žive u ruralnim područjima - navodi ona.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2020./2021., oko 85 posto matičnih škola ima školsku kuhinju, no područne škole koje su uglavnom u ruralnim područjima imaju ih u manjem broju. Statistika pokazuje da su uvjeti u školama vrlo različiti, ovisno o županijama. U šest županija, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj, sve matične škole imaju kuhinje. S druge strane, najmanje školskih kuhinja u matičnim školama imaju Dubrovačko-neretvanska (samo 28 posto škola), Splitsko-dalmatinska (samo 41 posto) i Zadarska županija (65 posto škola).

Pirnat Dragičević poručuje da za ostvarivanje prava na besplatan obrok djeteta u školi nikako ne može biti izgovor nedostatak potrebnog prostora za kuhinje i blagovaonice te da same škole moraju razmišljati o tome da školovanje mora svakom djetetu biti dostupno.

- Nažalost, iako je pohađanje osnovne škole obvezno i besplatno za svako dijete, školovanje je povezano s brojnim troškovima i nesumnjivo predstavlja veliki ekonomski teret za obitelj. Učenici koji ne mogu plaćati obrok u školi sigurno su u neravnopravnom položaju i mogu biti izloženi zadirkivanju ili izoliranju od strane vršnjaka - ističe pravobraniteljica.

Saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac pozdravlja ovu Vladinu mjeru i ističe da država mora preuzeti odgovornost za umanjivanje ili potpuno iskorjenjivanje nejednakosti među djecom.

Sabina Glasovac (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

- Nacija smo sa jako niskim dohocima. Oko 700 tisuća ljudi živi u siromaštvu, a 900 tisuća je u riziku od siromaštva. U doba inflacije i očekivane recesije, daljnjeg urušavanja standarda i upitne egzistencije za dobar dio naših građana, Vlada bi trebala imati puno više osjećaja za ljude u trenutku kad se proračun puni neočekivano dobro upravo zbog inflacije i prihoda koje država ubire na osnovu PDV-a i povećanih cijena - ističe Glasovac i napominje kako se ne smije zaboraviti da ova Vladina mjera dolazi u jeku brojnih HDZ-ovih afera.

- Vladajući na sve moguće načine pokušavaju od korupcije, kriminala i izvlačenja milijardi kuna iz Ine napraviti mrtve teme. Što smo sve mogli s tih milijardu kuna koliko je nestalo u samo jednoj aferi, koliko izgraditi vrtića, koliko obroka djeci platiti. Premijer se utapa u HDZ-ovim aferama i počeo se truditi dopasti čak i onim društvenim skupinama koje ne percipira kao svoje biračko tijelo. Stvara taj lažni osjećaj da mu je stalo do socijalne pravde i ulaganja u najosjetljivije dijelove društva, ali to su samo prigodničarske mjere. Minimum je pristojnosti i odgovornog upravljanja državom da se od tih milijardi dobar dio vrati građanima radi očuvanja standarda i kupovne moći, a ne da im vraćaju mrvice i od toga radi spektakl, točnije 550 milijuna kuna koliko je predviđeno za besplatne obroke - ističe Glasovac i dodaje da je pitanje kako će se ta mjera realizirati jer 35 posto učenika uopće nije uključeno u sustav organizirane prehrane u školi.

Zastupnik stranke Možemo! Damir Bakić smatra da Vladinu odluku, unatoč kašnjenju, kolebanju i neodređenosti, treba pozdraviti.

- Novac u proračunu zaista je osiguran i odgovarajuća dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u saborskoj je proceduri. Zakonska odredba kojom se ova mjera uvodi eksplicira da će Vlada iz godine u godinu donositi ovu odluku sukladno raspoloživosti sredstva državnog proračuna. Učenicima će se osigurati zdrav i uravnotežen obrok, bez obzira na razlike u socio-ekonomskom i svakom drugom statusu. To nema pozitivan utjecaj samo na zdravlje učenika, nego predstavlja i važan korak prema stvarnoj jednakosti, prema izjednačavanju prilika i prema povećanoj uključenosti svih učenika. Uz sve poštovanje prema dobrim namjerama i dosadašnjim naporima koji su ulagani u omogućivanje besplatnih obroka za socijalno najugroženije učenike, djeca su nepogrešivo znala kome je prehrana subvencionirana i to je brojnoj djeci djelovalo obeshrabrujuće. Prečesto je uzrokovalo obilježenost, ponekad i isključenost, ostavljalo mnoge ožiljke - govori Bakić i napominje da pažljivo treba pratiti provedbu i zalagati se za očuvanje ove mjere.

- Istina, bit će poteškoća u prvoj fazi, to će iziskivati dodatne napore, pa i troškove lokalne samouprave koja kao osnivač osnovnih škola treba osigurati materijalne pretpostavke. Mislim da bi i lokalna samouprava trebala vidjeti kako da podnese određeni teret kako bi ova mjera zaživjela što prije i u punom kapacitetu. Međutim, u sredinama koje su ispodprosječno razvijene bit će potrebna pomoć države, za što ćemo se zalagati - dodaje Bakić.