Konačni prijedlog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi bio je na dnevnom redu u Saboru. SDSS-ova zastupnica Dragana Jeckov osvrnula se na prehranu školaraca te podsjetila da je Vlada prepoznala inicijativu profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta "Pravo svakog djeteta na školski obrok". Jeckov je istaknula poražavajuće statistike o prehrani učenika u osnovnim školama.
- Čak 45 posto djece ništa ne pojede. Neki roditelji srame se prijaviti dijete za besplatni obrok. Pojedinoj djeci je upravo taj obrok u školi jedan jedini kvalitetni obrok u danu. U 15 posto škola koje su sudjelovale u istraživanju, roditelji su ovršeni jer nisu mogli platiti obroke svojoj djeci. Podaci resornog ministarstva pokazuju kako je u osnovnim školama u školskoj godini 2021./2022. prehrana bila organizirana u 815 od 924 matične škole te 700 od 1.115 područnih škola, pri čemu neke nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu. Mjerom budućih besplatnih obroka trebalo bi obuhvatiti svih 311.000 učenika od prvog do osmog razreda osnovne škole, od kojih gotovo 80.000 živi u siromaštvu - rekla je Jeckov. Ona je ocijenila da je dosadašnji model nerijetko dovodio do stigmatizacije djece koja primaju besplatan obrok. U realizaciji provedbe prehrane djece u osnovnim školama pojavilo se nekoliko pitanja praktične prirode.
- Imaju li sve škole mogućnosti zadovoljiti pred njih visoko postavljene organizacijske i tehničke zahtjeve? U Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi iznesene su tablice s preporučenim dnevnim unosom energije i nutrijenata, vrstama hrane i uputama za planiranje jelovnika po dobi i obrocima. Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama, između ostalog, stoje upute vezane uz nabavu i kontrolu kvalitete hrane. Smjernicama je predviđeno da bi škole trebale imati kuhinje opremljene prema standardima Zakona o hrani i Pravilnika o higijeni hrane, dovoljan broj stručnog osoblja, blagovaonicu, mjesto sa zdravstveno ispravnom vodom za pranje ruku i piće te provjerene dobavljače za kontinuiranu opskrbu. Prema Smjernicama, o pripremi jelovnika predstavnici pojedinih razreda konzultirali bi se najmanje dva tjedna unaprijed. Škole su zadužene i za redovitu kontrolu kvalitete hrane i higijenskih uvjeta njezine proizvodnje - navela je Jeckov i dodala da dio škola ne ispunjava ove uvjete. Jedan dio škola je bez kuhinja, a neke su skučene i u njima nema površine i opreme za pripremu potrebnog broja obroka. Blagovaonice također nisu svuda zastupljene pa djeca mogu konzumirati hranu samo unutar razreda.
- Treba planirati infrastrukturu, dogradnju novih ili osposobljavanje postojećih prostorija škole, zapošljavanje radnika i praćenje opterećenja trenutno zaposlenih tajnika, administratora i kuhinjskoga osoblja sukladno potrebama u proizvodnji, nabavi i preuzimanju hrane. Dio odgovora dalo je resorno ministarstvo. Pojašnjeno je da će odobravati nova zapošljavanja kuhara u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. godine sve škole koje će pripremati tople obroke, osim infrastrukturnih uvjeta, imale i kadrovske uvjete za pripremu obroka - kazala je Jeckov.
Ukazala je kao na posebno ranjivu skupinu, naravno i na učenike pripadnike nacionalnih manjina koji pohađaju nastavu na materinjem jeziku i pismu. U Vukovarsko-sremskoj županiji nekoliko je takvih škola u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i pismu i one, kako navodi Jeckov, rade u "svakakvim uvjetima". Zato su institucije srpske zajednice vrlo često pomagale školama.
- To namjerno ističem i nadam se da će se u tzv. manjinskim školama osigurati infrastrukturna ujednačenost kada su u pitanju kuhinje, blagovaonice, ali i osobe koje će pripremati hranu. Do sada te ujednačenosti nije bilo. Vjerujem kako će se veći dio pitanja riješiti u hodu, odnosno da ćemo u dogledno vrijeme iznaći praktičan način rješavanja problema primjene propisa u praksi. Nadam se da je financiranje obroka u osnovnim školama tek prvi korak i da ćemo u što skorije vrijeme raspravljati i o financiranju obroka učenika srednjih škola - zaključila je Dragana Jeckov.
