U organizaciji Muzeja grada Koprivnice, u petak, 28. januara, otvorena je 17. po redu kulturna manifestacija pod nazivom Noć muzeja. Jedan od središnjih događaja ove manifestacije je obilježavanje 40. godišnjice smrti književnika Miroslava Krleže te njegove povezanosti s Koprivnicom i širim koprivničkim krajem. Izložba "Krleža i Koprivnica" za sve posjetioce donosi vrijednu građu iz književnog i privatnog života Krleže te prikazuje njegov odnos prema koprivničkoj Podravini i pojedinim potkalničkim mjestima. Iz velike građe koja je u sklopu izložbe dostupna javnosti, moguće je i nešto više saznati o Krležinom životu u potkalničkom srpskom selu Duga Rijeka. Od ljeta 1920. do ljeta 1921. godine Bela i Miroslav Krleža živjeli su u Dugoj Rijeci, (danas u Koprivničko-križevačkoj županiji) gdje je Bela kao učiteljica dobila posao u pučkoj školi. U tiskari Vinka Vošickog u Koprivnici, Krleža 1. listopada 1923. pokreće mjesečnik za sve kulturne probleme "Književna republika" i tu objavljuje ukupno 24 broja zaključno s brojem u prosincu 1925. godine u kojem po prvi put objavljuje kajkavski ciklus pjesama Frana Galovića "Z mojih bregov".
Izložen je i dio iz bogate korespondencije Krleža – Vošicki od 1923. do 1925. godine. Od godine 1926. počinje plodna suradnja Krleže i Krste Hegedušića koja traje do 1975. godine. Krleža je upoznao i dr. Leandera Brozovića, kasnijeg osnivača koprivničkog muzeja, kojeg je posjetio u Kutini 1930. godine te početkom 1940. u Koprivnici.
- Naposljetku, izložba prikazuje i odnos cijelog niza javnih osoba, ustanova i umjetnika iz koprivničke Podravine s kojima je Krleža kontaktirao poslije Drugog svjetskog rata; od akademskog kipara Ivana Sabolića, slikara naivne umjetnosti Ivana Lackovića Kroate i Ivana Generalića, Narodnog odbora grada Koprivnice, Muzeja grada Koprivnice, Slavice Vošicki, tiskara Valka Loborca, akademskog slikara Zlatka Kauzlarića Atača te direktora Prehrambene industrije Podravka Pavla Gažija - rekao je Dražen Ernečić, historičar zaposlen u Muzeju grada Koprivnice koji je kao viši kustos i autor izložbe.
