Novosti

Društvo

Trganje za zastavama

Nepoznati vandali potrgali su nagrađivani plakat postavljen povodom ''Festivala Miroslava Krleže'' u Zagrebu koji je autor Mirko Ilić dizajnirao od zastava država u kojima je književnik živio

Large ilic

Uništeni nagrađivani plakat Mirka Ilića (foto Facebook/Mirko Ilić)

Interes za Krležu, nema sumnje, svakako raste. Ako ga već ne čitaju, ako je mislima i stilom pretežak za izučavanje i ne samo u aktualna ljetna kaptolska predvečerja, treba nam konstatirati da se Krležini fanovi za tog meštra pisane riječi, doslovno trgaju. I to je nešto. U ovoj našoj zbilji pak, reklamni plakat kojim je predstavljen ovogodišnji 13. po redu zagrebački ''Festival Miroslava Krleže'', završen još 7. srpnja, a kojeg je izradio ilustrator i dizajner Mirko Ilić, naknadno je oštećen.

I, treba konstatirati, izgreban s velikom strašću. Ilić kao autor plakata, koji se kao poziv za festival koristi već četvrtu godinu zaredom, za kojeg je dobio i nagradu PRINT Awards prestižnog američkog časopisa za dizajn, zamislio ga je i napravio cijelog od zastava iz kojih se nazire Krležin profil i kao da progovara ispod svih svojih ''Zastava'', na koncu posljednjeg djela, zastava pod kojima je živio i pisao, polemizirao i kritizirao, izazivao kontroverze i divljenja.

Pojedinca ili više njih, besposlene u ova ljetna, kako rekosmo predvečerja, zasmetala je posebno na plakatu zvijezda petokraka, kao obilježje nekadašnje Jugoslavije ili južnoslavenstva, štogod, ali svakako nečeg što je u političkom smislu obilježilo Krležino djelo, kojoj su vandali trganjem namjeravali zametnuti trag.

Prebrisana je čini se, i pala kao kolateralna žrtva i zastava iz doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), države u kojoj je Krleža napisao jedan od kultnih romana – ''Na rubu pameti''. Na plakatu može se uočiti u dvostrukom pregledu i grb na zastavi s prvim bijelim poljem, kakav je korišten u NDH, a koji, tek konstatirajmo, vandalima nije bio umjetnički zanimljiv, u kojoj je Krleža zamalo hibernirao, uglavnom tek zapisivao svoje dnevničke retke, preživjevši naposljetku taj zločinački režim.

Za kraj, pokušali smo doznati još kakav detalj oko događaja, nazvali broj s festivalske stranice, i dobili voditeljicu protokola festivala koja nam je ljubazno i vrlo kratko kazala da je sve oko tog slučaja već rečeno, upućujući na ono što je izašlo na pokojem portalu, a osobno nije imala ništa za dodati.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više