Povodom obilježavanja 25. godišnjice djelovanja u više hrvatskih gradova Srpsko narodno vijeće postavilo je jumbo plakate s pitanjem "Znate li što radimo 25 godina?". Riječ je o kampanji koju je osmislio komunikacijski stručnjak i dizajner Boris Malešević čiji je slogan "Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj?", u sklopu SDSS-ove kampanje za europske izbore 2019. godine, izazvao niz polemika, ali nažalost i nacionalističkih i huliganskih ispada kao i uništavanja plakata.
- Želimo širu javnost upoznati s onim što smo radili prethodnih 25 godina, s naglaskom na nekoliko najkrupnijih projekata koji su obilježili rad SNV-a i cijelu Hrvatsku. Time nastavljamo kampanju s ciljem povećavanja vidljivosti kako samog SNV-a, tako i onoga što radimo u Vijeću kao i da pokušamo afirmirati i drugačije predstaviti Srbe u Hrvatskoj nego što je do sada bio slučaj – kazao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.
Za sada je dizajnirano šest plakata koji će se postavljati do lipnja iduće godine. Pupovac ističe da kampanja kreće s obljetnicom jednog od najznačajnijih događaja organiziranog 2004. godine povodom pravoslavnog Badnjaka na kojem je prvi put hrvatski premijer, bio je to Ivo Sanader, pozdravio s tradicionalnim kršćanskim pozdravom „Mir Božji, Hristos se rodi“.
Uz jumbo plakate, bit će više popratnih događaja od tiskovnih konferencija do drugih događanja o čemu će javnost biti informirana.
- SNV je osnovan 1997. godine koja se poklapa s intenzivnim radom na mirnoj reintegraciji Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema kada je uspostavljen mir na teritoriju cijele Hrvatske i kada počinje povratak izbjeglica i povratnika. Želimo istaći važnost činjenice sudjelovanja SNV-a u izgradnji mira. Također, prije 20 godina usvojen je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je definirao manjinska prava u novom formatu i zakonodavnom okviru uz nove sadržaje koji su bili osnova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske kao prvog dokumenta s kojim je otvoren put prema članstvu u Europskoj uniji. Nakon 20 godina Hrvatska ulazi u Schengen i u eurozonu. Napravljen je krug od početka do gotovo završetka integracije Hrvatske u EU i to u najdubljem formatu. SNV je važno sudjelovao u tom procesu i to je bila važna komponenta u radu ove institucije, baš kao i izgradnja sjećanja na ratna stradanja, bez obzira da li se radi o ratu iz 40-ih ili 90-ih godina, koja ne potiče konfrontaciju nego pomirenje; ne potiče produbljenje neprijateljstva, nego stvara pretpostavke za život dostojnog sjećanja, a istovremeno i rasterećenja od iskustava koje je rat proizveo ili ih proizvodi – kaže Pupovac.
Prema njegovim riječima, ćirilica je jedna od najvažnijih komponenti identiteta Srba u Hrvatskoj. Radi se o jednom od tri historijska pisma – uz glagoljicu i latinicu - kojim su se služili ili se i dalje služe slavonski narodi.
– Radimo na tome da se ćirilica primi kao pismo, a ne kao nešto drugo. Dakle, kao pismo koje je, kao i svako drugo, prije svega sredstvo sporazumijevanja, a ne nesporazumijevanja, kamoli sredstvo za razgraničavanje naroda ili stvaranja neprijateljstva u odnosima. Ćirilica, koja je postala europsko pismo s ulaskom Bugarske u EU, pismo je s kojim Hrvatska ima problem, odnosno ima ga dio ljudi u Hrvatskoj zbog čega se i Hrvatima i Srbima iz Hrvatske stvara grč u želucu. I u odnosima između Hrvatske i Srbije stvara se grč. Mi želimo podsjetiti da je to pismo dvojice svete braće, kako u crkvenim knjigama zovu Ćirila i Metoda, odnosno Kirila i Metodija, koji su zaštitnici Europske unije po prijedlogu pape Ivana Pavla Drugog. Drugim riječima, htjeli bismo u godini u kojoj smo zaokružili strateške ciljeve potpune integracije u EU podsjetiti na neophodnost da na tim istim vrijednostima EU integriramo svoje sugrađane srpske nacionalnosti. Da se prisjetimo njihovog doprinosa izgradnji mira, pomirenja i u konačnici pristupanja Hrvatske EU, kao i neophodnosti da se bez grča prepoznaju i priznaju posebnosti karakteristične za Srbe kao jedan od južnoslavenskih naroda. Ništa više negoli što su priznati Bugari kao južnoslavenski narod unutar EU – naglasio je Pupovac.
