Na gradilištu severno od Belog Manastira, na kojem je ovih dana vrlo živo, biće završeno poslednjih pet kilometara autoputa A5, čime će hrvatski deo Koridora 5C konačno biti spojen s mađarskom mrežom autoputeva. Reč je o hrvatskom delu evropskog saobraćajnog koridora Budimpešta – Sarajevo – Ploče, poznatom pod nazivom Slavonika.
Osijek i Beli Manastir povezani su autoputem više od dve godine, a na njemu se nalazi i najduži most u Hrvatskoj, onaj preko reke Drave. Na dužini od pet kilometara ima osam objekata, 600.000 kubika nasipa, a prometnica prelazi preko železničke pruge i reke. Na poslednjoj deonici nalazi se devet objekata, vijadukt Karašica, nadvožnjak Branjin Vrh, nadvožnjak Gajić, nadvožnjak Rašće, most Karašica 2, most Travnik 1, most Travnik 2, dva mosta preko kanala. Od objekta je najduži vijadukt Karašica dužine je 318 metara, premošćuje železničku prugu i reku Karašicu.
Objekti se temelje na pilotima, a pola deonice je zatvoreni sustav odvodnje što znači da ima sve elemente jako zahtevnog gradilišta. Međutim, deonica do mađarske granice, iako je duga samo pet kilometara, izuzetno je tehnički zahtevna. Najveći izazov prilikom građenja predstavlja vijadukt Karašica čija je dužina 318 metara, a koji premošćuje reku Karašicu i međunarodnu železničku prugu. Radovi su u završnoj fazi, a projekat vredan 46 miliona eura bez PDV-a u potpunosti finansira Evropska banka za obnovu i razvoj putem posebnog zajma.
Posljednji kilometri ove autoceste kroz Mađarsku dovršeni su u proleće 2024. godine, a kada bude dovršeno i poslednjih pet i pol kilometara kroz Hrvatsku, putovanje između Osijeka i Budimpešte trebalo bi trajati kraće od dva sata. U nekim trenucima na gradilištu je i do stotinu radnika, dobar deo stranih koji moraju ispunjavati uslove vezane za monitoring, praćenje zaštite okoliša, zemljišta i za podzemne vode.
Isto vredi i kasnije u fazi građenja i u fazi eksploatacije. Završetkom poslednjih pet kilometara autoputa A5, nadaju se u Baranji, veći deo teretnog prometa prebacit će se na autocestu i rasteretiti druge prometnice. Mađari češće dolaze u Hrvatsku nego Hrvati u Mađarsku, a sada će im tom autocestom biti još lakše, jer se očekuju da će autoput koristiti i građani drugih zemalja.
Dovršetkom poslednje deonice cestovnog 5C koridora na strani Hrvatske obavit će se ujedno spajanje na mađarski deo nove deonice koridora prema Budimpešti, a što će dodatno podizati važnost ovog pravca i u Republici Hrvatskoj jer neće povezivati samo Slavoniju i Baranju s ostatkom Hrvatske već će se uklopiti u paneuropski koridor koji poprima konačni obris. Nastavak izgradnje 5C koridora izvan Europske unije, odnosno kroz BiH, davat će sve veću važnost ovom pravcu u kontekstu protoka roba i ljudi.
