Ako se dogodi da HDZ-u, nakon sljedećih parlamentarnih izbora, izgledna relativna pobjeda ne bude dovoljna za formiranje većine u Saboru u koaliciji sa zastupnicima nacionalnih manjina i još nekim eventualnim partnerima, glavni razlog mogao bi biti u podbačaju u dvjema slavonskim izbornim jedinicama, Četvrtoj i Petoj. Sudeći po vijestima koje u posljednje vrijeme stižu iz Slavonije, Andrej Plenković zasad se nema na osnovu čega nadati trijumfu na istoku Hrvatske, dosad HDZ-ovoj utvrdi te – uz dvije dalmatinske jedinice, Devetu i Desetu – temelju na kojem je ta stranka gradila sve svoje izborne uspjehe: HDZ je, uostalom, prošle nedjelje, na izvanrednim izborima, izgubio vlast u Orahovici. Pritom će HDZ više problema imati u Petoj jedinici, u kojoj su Vinkovci, Vukovar i Slavonski Brod, a u Četvrtoj – s Osijekom, Viroviticom i Koprivnicom – Plenković ima problem druge vrste.
U ovom trenutku, Anušić i njegova sljedba sveli bi se mimo HDZ-ovog okrilja na novu verziju Glavaševog HDSSB-a, što nije naročito blistava politička perspektiva. A Plenković bi se bez Anušića izložio mogućnosti izbornog fijaska u Slavoniji
Tom problemu ime je Ivan Anušić. On je osječko-baranjski župan i jedan od potpredsjednika HDZ-a na državnoj razini. Plenković i Anušić otvoreno se ne podnose već najmanje godinu i pol, odnosno od pada Anušićeve ministrice Nataše Tramišak u premijerovu nemilost, a kulminiralo je prije mjesec dana kad je izbio katastrofalni požar u osječkoj tvornici Drava International. Izgorjele su tisuće tona uskladištene ili razbacane plastike, a još uvijek nema preciznih podataka o zagađenju prouzročenom tim izgaranjem.
Župan Anušić javno je inzistirao da se utvrdi tko je odgovoran za požar i za evidentne nepravilnosti u poslovanju Drave International te je pritom sugerirao da bi trebalo krenuti od Zvonka Bedea, vlasnika tvrtke, i onih državnih tijela koja su trebala kontrolirati postupanje s plastičnim otpadom u krugu tvornice. Nakon nekoliko medijskih napisa u kojima se kritiziralo i ismijavalo njegovo ponašanje u vezi s požarom, to jest njegov pokušaj da politički profitira na tom događaju, Anušić je valjda zaključio da iza tih tekstova stoji Plenković, pa je dao intervju u kojem je rekao, između ostalog, da ostajanje kompromitiranog Frane Barbarića na mjestu glavnog direktora Hrvatske elektroprivrede nanosi štetu HDZ-u. Bio je to udarac u jedno od premijerovih najbolnijih mjesta.
"Anušić nije bio na sjednicama Predsjedništva HDZ-a na kojima se govorilo o toj temi. Od ljeta se nije pojavio ni na jednoj sjednici", uzvratio je Plenković. Župan je zatim potegao kočnicu, a premijer se zadržao na maksimalnoj distanci kad je riječ o uzrocima i ekološkim posljedicama požara u Dravi, jer mu je namjera da izbjegne predizborno povezivanje s nesrećom čiji razmjeri, rekosmo, još uvijek nisu poznati.
Andrej Plenković i Ivan Anušić lani u Osijeku (Foto: Borna Radić/PIXSELL)
Anušić se, pak, suzdržava od izjava o načinu na koji centralna vlast suzbija afričku svinjsku kugu u Slavoniji, kao i o nastojanju vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, predsjednika Domovinskog pokreta, da obilježavanje tragične godišnjice Vukovara pretvori u veličanje HOS-a, odnosno u političku provokaciju s filoustaških pozicija, kamufliranih činjenicom da je nekoliko desetaka HOS-ovaca sudjelovalo u obrani grada. Anušić se suzdržava, jer njegovi stavovi nisu u skladu s premijerovim i jer ne želi priskočiti upomoć šefu stranke.
I Plenković i Anušić svjesni su da im je prekasno za frontalni obračun. Izbori su pred vratima i potrebni su jedan drugome, s tim da je teško odvagnuti je li Plenkoviću potrebniji Anušić ili je Anušiću potrebniji Plenković. Jedini predizborni moment koji može izroditi obračun jest sastavljanje HDZ-ove izborne liste za Četvrtu jedinicu, no kompromis je neusporedivo izgledniji, jer bi razlaz bio prevelik rizik za obojicu. Anušić i njegova sljedba u Osječko-baranjskoj županiji – sljedba koja ima ozbiljnu podršku birača, ali nije lako procijeniti dokle im seže odanost lokalnom vođi – sveli bi se mimo HDZ-ovog okrilja na novu verziju Glavaševog HDSSB-a, što nije naročito blistava politička perspektiva.
Politički je vrlo nezgodno – i nezamislivo u bilo kojoj uređenoj državi – da jedan ministar u Vladi, poput ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, izravno profitira na svakoj svinji usmrćenoj po slavonskim farmama i dvorištima
Plenković bi se bez Anušića izložio mogućnosti izbornog fijaska u Slavoniji: teško da bi u kratkom roku mogao naći približno jaku zamjenu za njega u Četvrtoj jedinici, a u Petoj jedinici – uz svinjsku kugu i antisrpski radikalizam Domovinskog pokreta, te donekle Hrvatskih suverenista i Mosta – HDZ ima dovoljno problema i sa samim sobom, to jest s dvojicom svojih najistaknutijih ljudi. To su Mario Banožić, šef HDZ-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji i ministar obrane, te Damir Dekanić, župan vukovarsko-srijemski, kojem je, doduše, zamrznut stranački status.
Banožića, koji politički preživljava ponajprije zbog toga što se sukobljava s predsjednikom Milanovićem, već dugo prate dokumentirane sumnje da je kao ministar državne imovine nezakonito pogodovao jednom zagrebačkom poduzetniku da ostane u državnim poslovnim prostorima, premda godinama nije plaćao najamninu: Državno odvjetništvo već skoro dvije godine razmatra kaznenu prijavu protiv Banožića. I to nije jedina sjena na njegovom političkom djelovanju.
Dekanić je u ponedjeljak, zajedno s još petero pomagača, postao USKOK-ov optuženik za zataškavanje prometne nesreće koju je skrivio u pijanom stanju, ali ne pada mu na um da podnese ostavku. Tome treba dodati i podatak da je Plinara istočne Slavonije, tvrtka u većinskom vlasništvu Vukovarsko-srijemske županije, bila važna karika u preprodaji INA-inog plina, ilegalnom poslu na kojem je Damir Škugor, HDZ-ovac i bivši menadžer srednje razine u INA-i, na brzinu zaradio više od sto milijuna eura.
Što se tiče svinjske kuge, HDZ i Vlada nisu krivi za pojavu te bolesti na istoku Hrvatske, niti su krivi što nema lijeka za tu pošast: jedini stručno verificirani način borbe jest eutanaziranje zaraženih životinja i onih koje su uzgajane na širem kontaminiranom području u uvjetima koji ne udovoljavaju visokim standardima biosigurnosne zaštite.
Tko je odgovoran za požar i za evidentne nepravilnosti u poslovanju Drave International? (Foto: Davor Javorović/PIXSELL)
Vlada i HDZ, međutim, podcijenili su problem, mislili su da je dovoljno pozvati se na znanost i struku da bi slavonski svinjogojci mirno promatrali kako ostaju bez životinja koje su mnogima od njih bile glavni izvor prihoda. Dosad je usmrćeno više desetaka tisuća svinja i na tome neće završiti. Na to je stiglo i otkriće da Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, u imovinsku karticu nije upisao oko milijun i 600 hiljada eura neto zarade koju je u prošle četiri godine ostvario na temelju udjela od 20 posto u firmi Agroproteinka iz Sesveta, a ta firma ima monopol u zbrinjavanju uginulih i eutanaziranih životinja na teritoriju Hrvatske.
Ne radi se ni o čemu nezakonitom, ali je politički vrlo nezgodno – i nezamislivo u bilo kojoj uređenoj državi – da jedan ministar u Vladi, i to jedan od omiljenih premijerovih ministara, izravno profitira na svakoj svinji usmrćenoj po slavonskim farmama i dvorištima. Na otvaranju Vinkovačkih jeseni pojavio se transparent "Eutanazirajte HDZ", što HDZ-ova policija nije shvatila kao politički prosvjed nego kao remećenje javnog reda i mira, pa je pokrenula postupak protiv čovjeka koji je objesio platno s rečenim natpisom.
No protesti se ne smiruju i teško da će se ubrzo smiriti, jer su Domovinski pokret, Most i Suverenisti u svinjskoj kugi – pa i u ljetnom olujnom nevremenu s ogromnim štetama te sporom i slabom reakcijom Vlade – dobili konkretan razlog za utemeljene i neutemeljene napade na HDZ-ovu vladu, koja je Slavoniju uzela zdravo za gotovo. A tek slijedi iznuđena prodaja Fortenovinih poljoprivrednih kompanija koje čine važan segment ekonomije u Slavoniji.
Prosvjed svinjogojaca u Vinkovcima (Foto: Borna Jakšić/PIXSELL)
Premijer i njegovi suradnici na sve to odgovaraju, uz ostalo, cifrom od dvije i pol milijarde eura uloženih u Projekt Slavonija u proteklih sedam godina. Taj novac nije uludo potrošen, ali nije podigao životni standard Slavonaca u značajnijoj mjeri, nije bitno povećao zaposlenost, niti je zaustavio demografsko osipanje u toj regiji. Slavonske županije i dalje su među najsiromašnijim i najnerazvijenijim područjima u Europskoj uniji.
Kao što se može zaključiti iz prethodnih pasusa, Plenkovićevoj stranci na izborima u dvjema slavonskim jedinicama prijeti opasnost isključivo od opcija koje su desnije od HDZ-a. Pritom je stalno prisutno koketiranje s protusrpskim raspoloženjem dijela birača na području koje je pretrpjelo znatna razaranja u ratu, na području kojem desnica, uključujući i HDZ, ne dopušta da se otrgne ratnim emocijama i politikama. Domovinski pokret, inače, napada HDZ zdesna s ciljem da nakon izbora osnaži i da bude ključni HDZ-ov partner u eventualnoj vladajućoj koaliciji. Nema sumnje da će HDZ u kampanji odgovarati na takve udare pojačavanjem nacionalističke retorike, ali u mjeri koja neće ugroziti Plenkovićevu reputaciju u Bruxellesu, i koja neće naškoditi njegovoj potencijalnoj političkoj budućnosti u institucijama Europske unije.
Gdje je ljevica u Slavoniji, prije svih SDP i Možemo? Zašto su gotovo pa sasvim odustali od pridobivanja birača na istoku zemlje? Na to pitanje nema suvislog odgovora, naročito kad se ima na umu ekonomska i socijalna slika Slavonije. Mogući HDZ-ov podbačaj u Četvrtoj i Petoj izbornoj jedinici neće biti od velike koristi ljevici ako nekadašnje HDZ-ove glasove pokupe oni što sanjaju dolazak na vlast u postizbornoj koaliciji s HDZ-om.
