Poljoprivrednici u slavonskom selu Nijemci baš nikako da odustanu od sad već višetjednih protesta i povremenog blokiranja prometnica zbog nezadovoljstva sustavom dodjele državnih oranica u najam. Uvjereni su da je najveći dio toga ključnog resursa prepušten unaprijed biranom krugu uvijek istih najmoprimaca, bez obzira na podkvalificiranost većine njih za tu pogodnost. No ista praksa ne traje tek od jučer ni samo u Nijemcima. U pitanju je gotovo trodecenijski najveći problem domaće agrarne politike na području čitave Hrvatske, generiran podjednako na državnoj i lokalnoj razini.
Dvostruko porijeklo očituje se u primjerima kao što je ovaj slavonski, gdje općina dodjeljuje, a država odobrava rješenja, dok vječito iskazivano nezadovoljstvo glavnine proizvođača ne uvažava praktično nitko. Sve je normalizirano do te mjere da prigovore dočekujemo pravilno sezonski. Nalik prvom jesenskome mrazu ili proljetnim kišama, otprilike, s tom razlikom što su klimatski ciklusi u zadnje vrijeme nešto manje pouzdani.
Podjela između povlaštenih i zakinutih kandidata za državnu zemlju povučena je po više linija, od kojih je prva zadana stranački ili nepotistički, a zatim ide klijentelizam. Uvijek dobivaju najveći igrači, često oni koji su još za rata ili nedugo potom uzeli prve table zemljišta iz ugaslih kombinata. Ne samo da dobivaju, nego im činjenica ranijeg posjeda donosi natječajne bodove s kojima ih više ništa ne može ugroziti.
Vremenom se u tome izlučila još jedna crta razgraničenja, s pozadinom koja nalikuje starim vesternima. U hrvatskoj priči zapostavljeni su stočari koji najčešće teško dobivaju zemlju za uzgoj bilja kojim bi prehranili muznu stoku. Puno bolje prolaze stočari-tovljači i ratari s proizvodnjom žita ili repe, a najbolje nerijetki pojedinci koji zaradu nalaze ponajviše u javnofinancijskim poticajima ili, jednostavnije, u daljnjem izdavanju državnih tabli u podnajam.
Trajni sukob između šikaniranih stočara-mljekara i tržišno te politički konjunkturnog ratarstva, u Nijemcima je posebno očigledan. Ishod neravnopravnog ogleda najbolje je ilustriran propašću hrvatskog mljekarstva, bez obzira na to što već dugo o uzrocima tog udesa svi znaju sve. Zato slobodno očekujmo iste vijesti o prigovorima oko diobe zemljišta i ubuduće, redovne poput mužnje, izdašne poput žetve.
