Novosti

Svijet

Komisija ksenofobije i zaostajanja

Prijedlog sastava nove Europske komisije ilustrira vladajuću političku klimu u EU-u. Ona je antimigrantska, usmjerena na sukob s Moskvom i fiskalno konzervativna, što je recept za siguran daljnji ekonomski pad

Large evropa

Kako izbalansirati brojne interese – Ursula von der Leyen prilikom predstavljanja budućeg sastava EK (foto Philipp von Ditfurth/DPA)

Nova-stara predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je prijedlog budućeg sastava tog tijela. Kadrovska križaljka rezultat je usklađivanja brojnih interesa, prije svega stavova većine u Europskom parlamentu s onima pojedinih zemalja-članica. Među 26 nominiranih ima očekivanih imena: to su Kaja Kallas iz Estonije na mjestu visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku ili Teresa Ribera iz Španjolske kao izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju.

Ne iznenađuje ni da je Olivér Várhely dobio neutjecajan resor zdravstva i dobrobiti životinja. Na svojoj prijašnjoj funkciji povjerenika za proširenje uglavnom je gurao agendu šefa vlastite, odnosno mađarske vlade Viktora Orbána. Degradirana je i ljubimica hrvatskog premijera Andreja Plenkovića: Dubravka Šuica više neće biti "potpredsjednica za demokraciju i demografiju" te je utješno predložena za šeficu novoformiranog resora za Mediteran. Naizgled iznenađuje da je Magnus Brunner dobio portfolio unutarnjih poslova i migracija. Austrija je država koju je Europski sud pravde prozvao za ilegalne granične kontrole i koja europskim novcem želi podizati ograde. No kako EU po pitanju migracija radi sve drastičniji zaokret udesno, ovo imenovanje je logično.

Kompromis je napravljen u slučaju Italije, pa je tvrdi desničar Rafaelle Fitto i suradnik talijanske premijerke Giorgije Meloni postao jedan od izvršnih potpredsjednika, ali s ne previše odlučujućim resorom kohezije i reformi. Osim što se trudila postići rodni balans, Von der Leyen očito nastoji zadovoljiti interese sve tri članice svoje stranačke koalicije: desnocentristički narodnjaci su osim same predsjednice EK-a dobili i jednu potpredsjednicu, dok su socijaldemokrati i liberali dobili po dva potpredsjednička mjesta. Socijaldemokratima je dodijeljen za njih bitan resor obrazovanja, kulture, kvalitetnih radnih mjesta i socijalnih prava.

No osim te i Riberine funkcije – ona bi mogla igrati ključnu ulogu u industrijskoj strategiji EU-a i pitanju javnih subvencija privredi – sve ostale pozicije ekonomske moći otišle su narodnjacima i liberalima. Spomenuta industrijska strategija i jedinstveno tržište službeno su u portfelju izvršnog potpredsjednika Stéphanea Séjournéa, pripadniku stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Kao povjerenik za ekonomiju i produktivnost predložen je Valdis Dombrovskis, fiskalni "jastreb" koji je kao premijer Latvije proveo poslovično bolan MMF-ov program te bi trebao nadzirati deficite pojedinih članica. Znatnu moć nad proračunom EU-a kao povjerenik za budžet dobit će Piotr Serafin, pripadnik u Poljskoj vladajuće liberalno-konzervativne stranke. Iz srodne političke opcije je Wopke Hoekstra. Bivši nizozemski ministar financija trebao bi biti povjerenik za klimu i čisti rast, zadužen i za poreznu politiku.

Svi navedeni zasad su samo kandidati koje EP tek treba potvrditi. Neka imena u konačnici će vjerojatno biti zamijenjena. No predloženi sastav ilustrira prevladajuću atmosferu u EU-u. Ona je antimigrantska te usmjerena na podršku Ukrajini i po cijenu dugotrajnog sukoba s Rusijom. Osim presudnog utjecaja na vanjsku politiku, baltičke zemlje su dobile i novoformirani resor za obranu i svemir, koji će voditi Andreus Kubilius iz Litve. Nadalje, teško je zamisliti da ovaj sastav EK-a izvrši dramatičan ekonomski zaokret izložen prošlog tjedna u "Draghijevom izvještaju".

Prema tom ključnom dokumentu, bez masovnih investicija europska će ekonomija sve više opadati. Istaknuti ekonomski povjesničar Adam Tooze u svojoj je analizi zaključio kako se "odgovor ne može pronaći u domaćim strategijama deflacije na račun europskih radnika ili u smanjenju javne potrošnje. Ono što je potrebno su veća tržišta, više ulaganja i više inovacija. Potrebno je temeljno preusmjeravanje politike prema potražnji i rastu vođenom inovacijama", odnosno "obrana statusa quo, koju europski konzervativci zagovaraju i u industrijskoj i u fiskalnoj politici, ne nudi nikakvu sigurnost, već samo recept za daljnji relativni pad i ovisnost o tehnološkim inovacijama koje dolaze iz SAD-a i Kine".

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Svijet

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više